Osnovne zakonitosti zalivanja biljaka

Recepta za zalivanje nema jer za to moramo imati osjećaj. Kažemo da biljke zalivamo po potrebi. Zalivanje „napamet“ – svakog dana u određeno vrijeme istom količinom vode – isplati se samo najtoplijih dana u godini, a takvo zalivanje tokom hladnih dana biljkama neće odgovarati. Najviše problema iskrsne u vrijeme godišnjeg odmora, kad biljke zalivaju drugi.

Za biljke je idealno ako vodi iz vodovoda dodamo barem polovinu kišnice.

Gdje čuvamo vodu za zalivanje?

Za to se koriste namjenski sudovi za zalivanje ili posude različitih veličina. Najbolje je ako su nam pri ruci – u uglu dvorišta ili balkona.

U sudovima za vodu legu se komarci. Šta je rješenje?

Komaraca neće biti ako sud za čuvanje vode pokrijemo.

Kada možemo da kažemo da je voda iz vodovoda dovoljno odstajala i da se može koristiti za zalivanje?

Nažalost, u vodi su i nakon dugog stajanja prisutni bikarbonati koji loše utiču na razvoj biljaka. Jedina prednost odstajale vode jeste to što se zagrijala na sobnu temperaturu.

Kada znamo da naša voda sadrži mnogo karbonata?

To možemo da uočimo prema bijelim mrljama na listovima biljaka i po zadržavanju kamenca u blizini armatura u kupatilu ili tamo gdje koristimo vodu.

Koje biljke iziskuju upotrebu meke vode?

Sve one kojima je za uspješan razvoj potrebno kiselo zemljište. To su surfinije, viseće petunije, zvončići, skevola, brahikoma,diascija, crnooka suzana, gospina papučica i angelonija.

Da li je voda u kojoj su se pojavile alge upotrebljiva za zalivanje cvijeća?

Zelene alge praktično su prisutne u svakoj vodi, ali do njihovog rasta dolazi samo u odgovarajućim uslovima – potrebni su im toplota, svjetlost i hranjive materije. Ako tako „zelenom“ vodom zalijemo cvijeće, alge će se za nekoliko sati pretvoriti u đubrivo. Kad pretjeramo sa zalivanjem, alge se mogu pojaviti na površini zemlje u saksijama i žardinjerama.

Šta je s večernjim zalivanjem?

Tokom ljeta već zalivene biljke se do večeri potpuno osuše, što se ne dešava kad je hladno. Na listovima i cvjetovima  zato može da se pojavi siva plijesan.

Šta da radimo ako su biljke sasvim suve, a prilikom zalivanja sva voda otiče iz žardinjere ili saksije?

Treba odvojiti vremena i zalivati biljke više puta pomalo. Vodi možemo dodati nekoliko kapi biološki razgradivog detrdženta za pranje. Naknadno možemo u zemlju dodati  mješavinu polimera za zadržavanje vode poput hidrogela ili agrogela i pijeska.

Biljke su uvele, a zemlja je mokra? Šta je razlog?

To se često dogodi u proljeće, kad nerazvijene biljke iznesemo na sunce. Isto se događa i ljeti kad nakon perioda lošeg vremena zasija jako sunce.

Najveći problem je ako je razlog uvenuća truljenje korijena. U tom slučaju je teško spasiti biljke.

Koje biljke najčešće propadaju usljed truljenja korijena?

Gomoljaste begonije, begonije „Zmajevo krilo“, zvončići i gospine papučice.

 

Tekst preuzet iz knjige “Cvetna raskoš” (Mladinska knjiga)

Narudžbe knjige na telefon 065/178-654 ili e-mail [email protected]