Obnovljena Saburina kuća: Primjer raskošne bosanske kuće

Posebnost stambene arhitekture u osmansko doba bile su prekrasne kuće s muškim i ženskim dvorištima  i odjeljenjima. Zubom vremena, do današnjih dana mnoge od tih kuća su nestale, a tek nekolicina je obnovljena.

Nedavno je za javnost otvorena rekonstruisana Saburina kuća u Sarajevu, u Starom Gradu. Izgrađena je je oko 1750. godine, i bila je osnov za urbani razvoj cijelog naselja.

Kuća je bila dom Sabura, bogate trgovačke porodice, a od svih objekata koje su nekada posjedovali do danas je sačuvana samo ova kuća u koja predstavlja uvjerljiv prikaz bosanske  gradske stambene gradnje u osmanslijsko doba.

Kako je za Avaz pojasnio arhitrekta Mufid Garibija, kuća je bila podjeljena na muški i ženski dio. Uz muški dio objekta nalazila se i štala za konje i kočije. U sastavu objekta bila je i magaza na sprat građena od tesanog kamena i sa svodom od sedre.

U dvorištu je bila česma s kamenim koritom, u kuhinji se, takođe, nalazila česma s tri lule. One su vodu crpile s Gazi Husrev-begovog vodovoda izgrađenog početkom 16. vijeka. Kao i sve druge ovakve kuće, imala je bunar, koji se vremenom izgubio, pojasnio je Garibija.

Oko 1918. godine, nestao je ženski dio kuće zajedno s baštom i nekim pomoćnim objektima. Najljepši dio kuće je ipak sačuvan do danas. Ima tri etaže podrum (magazu), prizemlje i jedan sprat.

Orjentacija kuće je sjever-jug, a glavni ulaz je sa zapadne strane. Posebnu ljepotu daje joj čardak-ćošak ili doksat s glavnim halvatom, to jest sobom. Poput sličnih objekata posjeduje veliko predvorje, odnosno divanhanu i kafe odžak kao prostorije za druženje i pripremu kafe.

Vezu između spratova čini drveno stepenište koje se provlači kroz drvenu verandu ili „kamariju“, što joj u eksterijeru daje poseban arhitektonski izražaj.

Pokrivena je ćeremidom i odlikuju je duge strehe kao obilježje bosanske kuće. Građena je od tesanog i lomljenog kamena u suterenu na koju su naslonjeni zidovi od kombinacije ćerpiča i drveta.

Kuća i dvorišta su bili okruženi debelim zidovima visokim dva metra, kako bi se sačuvala intima ukućana.

Bogato ukrašeni rezbareni drveni elementi i oslikani zidovi daju naročitu raskoš enterijeru kuće, a ističu se drveni plafoni. Ovi elementi se prvobitno nisu bojili, vremenom se to promijenilo, što je narušilo toplinu enterijera koju drvo pruža. Bijeli zidovi su dominirali u eksterijeru i enterijeru cijelog objekta, objasnio je arhitekta.

(Foto: Opština Stari Grad)