Arijana Maksimčuk: Kako smo napravili prvu inteligentnu zgradu u Banjaluci

Izgradnja energetski efikasnog objekta u Bosni i Hercegovini znači veliki trud i zalaganje, učenje pravila, traženje mogućnosti, istraživanje još uvijek nepoznatnog terena, probijanje leda, ponekad borbu s vjetrenjačama, i uprkos mišljenju mnogih, ostvarivanje (ne)mogućeg.

Arijana Maksimčuk i njen suprug, vlasnici firme Telemax iz Banjaluke, koja se bavi inteligentnim instalacijama, izgradnjom optičkih mreža, projektovanjem i izvođenjem elektroinstalacija, prošli su sve ove faze kada su se upustili u veliki i zahtjevan projekat – izgradnju prve inteligentne poslovne zgrade na ovim prostorima  po najsavremenijim standardima koji podrazumjevaju energetski efikasnu gradnju.

Arijana za DOM INFO govori o pojedinim procesima koje su morali proći u toku gradnje, izazovima i iskustvu korištenja energetski efikasnog objekat iz prve ruke.

I prije nego što ste se upustili u realizaciju ovog projekta, vjerovato ste znali koliko će biti dugotrajan i iscrpljujući. Koja je zapravo bila vaša vizija kada ste počeli sa projektovanjem zgrade?

Suprug i ja smo u odmah po osnivanju firme bili svjesni da trebamo vlastiti poslovni prostor koji je reprezentativan, u kojem moramo imati pristojne uslove za rad i gdje nam mogu doći inostrani partneri, u kojem ćemo imati savremeni biro, dovoljno prostora, alatnice, skladište…

Kako Banjaluka, kao što znamo, ima veliki nedostatak profesionalnih poslovnih prostora mi smo se odlučili da uđemo u izgradnju vlastitog objekta.

Kada kažem profesionalni prostori mislim na uređene, funkcionalne, prostrane prostore koji su sagrađeni od savremenih materijala, sa inteligentanim instalacijama i dovoljno svjetlosti za normalno funkcionisanje i rad i sa svim pratećim sadržajima koji su neophodni za funkcionisanje moderne firme.

Ono što sam pod svaku cijenu htjela izbjeći jest jeftina gradnja, prostor u kojem ću se osjećati zaroboljeno. Mislim da sam svoje ideje i stil uspješno „ugradila“ u ovaj objekat.

Koji su bili vaši zahtjevi pri projektovanju zgrade?

Moj prvi zahtjev od arhitekte koji je projektovao zgradu bio je da visina tavanice bude maksimalna visina dozvoljena po zakonu.

Ono što je karakteristično za zgradu je da u unutrašnjosti ima jako puno svjetla, zatim dobra iskorištenost prostora, u opremanju enterijera su korišteni svijetli i luksuzni materijali tako da se naši posjetioci prilikom samog ulaska u zgradu osjećaju prijatno.

S obzirom da je Telemax firma koja se bavi inteligentnim instalacijama, realizovali smo puno inovativnih ideja kako bi zgrada bila, osim našeg radnog prostora, i  savremeni showroom u kojem investitorima možemo pokazati kako izgledaju najsavremeniji trendovi u  upravljanju inteliegentnim instalacijama.

Potom, kako su povezane mašinske i elektroinstalacije i kako izgledaju zadnje verzije LED rasvjete, najnovijih sistema za video nadzor i kontrolu pristupa, staklenih razvodnih ormara i savremenih utičnica kojima se upravlja i hlađenje i grijanje i dimabilnost rasvjete u kancelariji.

Koliko je sve to bilo zahtjevno za izvođenje?

Arhitekta je postavio objekat, a materijale smo birali mi kao investitori. Svaki, i najmanji proces izgradnje i opremanje, suprug i ja smo nadgledali i učestvovali u tome.

Za izgradnju poslovnog centra smo naravno podigli kredit, tako da nismo imali novca za bacanje, ali smo znali šta hoćemo i nismo prihvatili ništa manje od onog što smo zamislili…

Recimo, tražeći kamen za stepenište  prešli smo mnogo hiljada km jer na našim prostorima uvijek su na podovima izuzetno jeftini materijali koji se brzo potroše, tako da smo željeli to svakako izbjeći.

Bilo je tu i zahtjevnih trenutaka, na primjer, kada smo zbog lijepljenja fasadnih ploča morali uključiti i fabriku koja proizvodi ploče kako bi firmu koja je dobila posao obučili kako da fasadne ploče lijepe, a ne da ih ankeriše kako je kod nas uobičajno.

Ali, uprkos svim preprekama nismo htjeli odustati od naše vizije modernog poslovnog prostora i ugradnje novih modernih materijala.

Kada je riječ o energetskoj efikasnosti u gradnji, prva pitanja koje se postavljaju su pitanje cijene izgradnje i realnih ušteda, odnosno isplativosti ulaganja. Koja su vaša iskustva za ove tri godine koliko već koristite zgradu?

Opravdanost naše odluke da gradimo energetski objekat vrlo je jednostavna i očigledna, prikazana u brojevima. Radimo u modernom prostoru koji ispunjava sve standarde savremenog poslovanja, koji je topao zimi, hladan i prijatan ljeti, a za objekat koji koristi 100 ljudi plaćamo mjesečni trošak struje od 1500 do 1800 KM.

Koristimo LED rasvjetu, mašinske instalacije koriste vodu i vazduh, resurse koje imamo i time štedimo bespotrebno rasipanje energije.

Naš račun je jasan, a imali smo ga priliku i uporediti kada smo, na primjer, jedne sedmice morali koristiti priključak na centralno gradsko grijanje, te smo za tih sedam dana grijanje platili duplo više nego što inače plaćamo mjesečno, što znači da se grijemo na toplanu imali bi znatno više troškove, a ne bi imali hlađenje i sve uštede koje pravimo na objektu.

Iako smo u izgradnji i opremanju koristili kvalitetne i luksuzne materijale mislim da smo zahvaljujući umijeću pregovaranja i kupovine, koje imamo iz iskustva rada sa inostranim kompanijama, uspjeli optimizovati izgradnju i dobiti ekstremno dobar kvalitet sa dobrim cijenama gradnje, jer neke od materijala smo koristili prvi put tako da je fabrikama bio cilj da uđu na tržište BiH, a nama da dobijemo dobru cijenu i mislim da smo uspjeli u tom cilju.

Ipak, mnogi smatraju da su energetski objekti neisplativi?

Tačno je da je kod nas cijena električne energije u odnosu na druge države u regionu jako niska i tačno je da nama investitorima država ne pomaže kao firmama u Evropi kad su investicije iz oblasti energetske efikasnosti u pitanju.

Ali kad uzmete u obzir postojeću infrastrukturu koja vam se nudi u gradu za grijanje, a za hlađenje vam se ne nudi ništa, kad uzmete u obzir da je inteligentni softver za upravljanje instalacijama poskupio zanemarljivo mali procenat cijelu investiciju, a uticao je na efikasnost upravljanja i uštede na maksimalnom nivou, plaćate struju kao malo veća privatna kuća.

Pri tom, dobijete mnogo novih klijenata koji žele taj isti savremeni trend, isplativost cijele investicije je definitivno neupitna i dokazuje vam kroz mnogobrojne uštede troškova i kroz sve posredne efekte koje imate zbog te investicije da ste u pravu i da treba razmišljati hrabro, progresivno i u duhu 21. vijeka.

Mi smo jako težak narod i ne prihvatamo promjene lako. Kod nas je prisutna na svim nivoima demagogija koja guši. Za one koji ne znaju šta je dobro i šta žele, preporučila bih da odu malo vani, da proputuju i vide šta i kako se radi u uspješnim zemljama i kod uspješnih ljudi.

Matematika je jasna, brojevi ne lažu. Energetski efikasna gradnja je trend kompletnog Zapada, vjerujte, u organizovanim sistemima se vodi računa o svakom detalju.

Mislim da diskusije i konferencije o isplativosti energetski efikasnih objekata nemaju dovoljno dobrih primjera u izlaganjima i mislim da se država itekako mora potruditi da brže prati zemlje u okruženju sa donošenjem pravilnika i Zakona o energetskoj efikasnosti.

Diskusija da li treba ili ne primjenjivati savremene norme u građevinarstvu i energretskoj efikasnosti je nepotrebna, jer mi ne možemo nazad u 19. vijek jer isplativost koja nas vodi tamo nije isplativost već promašena investicija i nazadovanje države.

Grijanje na ugalj i pelet, hlađenje promajom i otvaranjem prozora je prevaziđeno i podsjeća na 60. godine prošlog vijeka. Mislim da Zakon i država moraju nametnuti najnovije materijale i stilove gradnje, a kroz to i progres društva.

Kao neko ko ima ima iskustva za izgradnjom poslovnog objekta i energetski efikasnom gradnjom, šta biste preporučili onima koji bi se odlučili na isto?

Moraju se dobro pripremiti i informisati, čitati, učiti, razgovarati. Preporučila bih da putuju, da obiđu lijepe i moderne objekte, sajmove, upoznaju se sa trendovima opremanja i gradnje.

Čini mi se da je u našem građevinskom sektoru najbitnija zarada, što nije sporno kao cilj, ali to što kupci dobijaju za svoj novac vrlo često je  sramotno i nedopustivo.

Građevinski sektor koristi prevaziđene materijale, arhitektura nam ne prati nove trendove… sve to zahtijeva novu filozofiju. U razvijenim državama arhitektura je preteča razvojnih pravaca  društva, a kakvo će naše društvo biti kada se danas ovako gradi?

Mi smo šest godina čekali usvajanje Regulacionog plana Nova Varoš da počnemo sa gradnjom. Možete zamisliti da 30 godina niste u centru Banja Luke mogli ništa novo graditi jer niste imali savremeni Regulacioni plan?!

Zato mislim da je za uspješan posao, pa i zdrav i srećan život, bitno imati državu koja je brža i progresivnija od ove naše administracije koju imamo, i na kraju morate i sami stvarati svoju mikroklimu u kojoj će se vaši zaposlenici osjećati dobro, i u kojoj ćete uvijek ići naprijed.

Struktura Telemax Poslovnog centra

Telemax poslovni centar prostire se na površini 1625,21 m2, a strukturu zgrade čine podrum, prizemlje sa galerijom, tri sprata i povučena etaža.

Osim kancelarija na spratovima, u prizemlju i galeriji objekta, projektovan je prostor koji ima funkciju izložbeno-prodajnog poslovnog prostora (showroom) i direktno je povezan sa trotoarom Ulice Kralja Petra II.

U prizemlju se nalazi i nezavisni ulaz za gornje spratove. Poslovni centar ima i mini kafeteriju i salu za prezentacije na galeriji, a na krovu raspolaže uređenim prostorom koji je vidikovac, a služi za organizaciju korporativnih zabava i koktela.

Niskoenergetska zgrada

Zgrada je predviđena kao niskoenergetski objekat, što se posebno odražava na režijske troškove. Instaliran je  inteligentni softver za upravljanje svim instalacijama u objektu

Najviši standardi  primjenjeni su u sistemima tehničke zaštita, ugrađena je vrlo zahtjevna ventilisana fasada sa troslojnim niskoemisionim staklom, Schuco bravarijom i lijepljenim Swiss Pearl fasadnim pločama kao i mnoštvo drugih detalja koje ovaj objekat čine jedinstvenim na ovom tržištu.

Materijali koje su ugrađeni u ventilisanu fasadu su i najskuplji dio investicije koji najviše doprinose energetskoj efikasnosti cijelog objekta.

Nadzemne etaže su predviđene kao posebne cjeline sa odvojenim satovima za praćenje potrošnje struje i odvojenim modulima za regulisanje toplotne energije i kao takve posebne cjeline se prate kroz izdavanje i praćenje troškova.

Parapetni zidovi na staklenom dijelu fasade su projektovani minimalne dozvoljene širine, tako da su kancelarije moderne, prostrane i sa mnoštvom dnevnog svjetla, a stropovi sa preko tri metra visine doprinose širini i eleganciji poslovnog prostora.

Fasada, grijanje i ventilacija

Fasada objekta je projektovana kao takozvana “zid-zavjesa” sa aluminijumskim Schuco profilima i troslojnim niskoemisionim staklom između. Za  podove u kancelarijama prvi put su na našim prostorima ugrađeni su izliveni podovi visokog sjaja njemačkog  proizvođača BASF.

Za bojenje svih zidova u poslovnom centru korištene su boje finske fabrike Tikkurila, koje osim lijepih boja specijalnog sjaja pružaju mogućnost pranja zidova. Tikkurila boje se rade po najvišim ekološkim standardima, što je važno za prostore u kojima se provodi dosta vremena.

Grijanje, hlađenja i ventilacije objekta je urađena po sistemu toplotnih pumpi voda-vazduh sa ventilator konvektorima parapetne izvedbe sa maskom i filterom.

Kako se sama zgrada nalazi na tlu sa izraženim podzemnim vodama izgradnja garaže je bio zahtjevan građevinski poduhvat koji je odrađen sa duplom vodootpornom izolacijom i upotrebom specijalnih diletacionih traka kojima su povezane ploče od vodonepropusnog betona.

Elektroinstalacije

Projektom elektroinstalacija postignut je najviši standard korištenja i primjene principa energetske efikasnosti i korištenja izvora obnovljive energije.

Ugradnjom inteligentnog softvera KNX, proizvođača Schneider Electric predviđeno je korištenje i eksploatacija visoko-profesionalne LED rasvjete modernog dizajna i vrhunskog kvaliteta proizvođača Uebex Austrija, te upravljanje procesima grijanja i hlađenja objekta.

Pored toga, u objektu su instalirane sve vrste sigurnosnih sistema (video nadzor, kontrola pristupa, protivprovalni sistem, protiv požarni sistem) po najvišim standardima, sa panoramskom kamerom na zadnjem spratu zgrade.

U garaži je takođe ugrađena savremena protivpožarna zaštita i detekcija CO, a ugrađeni su i dodatni punjači za auta na električni pogon.