Frei Otto je dobitnik Pritzkerove nagrade za 2015. godinu, objavljeno je 10. marta 2015, dan nakon što je Otto, u 89. godini, preminuo.
Tom Pritzker, predsjednik fondacije “Hyatt”, sponzora nagrade, izjavio je da je stav žirija bio jasan, budući da je Ottov rad uzor brojnim generacijama arhitekata. Frei Otto je, srećom, bio obaviješten o primanju nagrade prije objave u javnosti, kada je izrazio svoju sreću i zahvalnost.
Njemački vizionar
Otto je bio arhitekta, vizionar, utopista, ekolog, pionir upotrebe laganih materijala, zaštitnik prirodnih resursa i velikodušni saradnik brojnih arhitekata, inženjera i biologa.
Frei Otto rođen je u Siegmaru, u Njemačkoj, 1925. godine. Odrastao je u Berlinu. Otac i djed bili su kipari, tako da je odmalena imao iskustva u klesarstvu. Po završetku rata, studirao je arhitekturu na Tehničkom univerzitetu u Berlinu. Hobi – dizajniranje letjelica, upoznao ga je s idejama tankih, membranskih struktura. Njegova arhitektura zadržala je te principe – lakoća, otvorenost prema prirodi, demokratičnost. Bio je pionir upotrebe šatorastih struktura, a najbolji primjer je njegov Olimpijski stadion u Minhenu iz 1972. Njegova arhitektura zato stoji kao prepoznatljivi znak 20. vijeka – sinergija vještine, tehnologije i proizvod istraživačkog, znatiželjnog uma.
Istraživač, inovator, graditelj
Da dodjela ovogodišnje Pritzkerove nagrade nije tek puko odavanje počasti, govori činjenica da su Ottove poduke pionirskog rada na polju prozračnih konstrukcija koje su prilagodljive, promjenjive, te pažljivo korištenje ograničenih resursa, relevantne i danas kao i kad su bile predlagane prvi put, prije više od 60 godina.
Otto Frei je prigrlio definiciju arhitekte koja u sebi objedinjava istraživača, inovatora, inženjera, graditelja, učitelja, saradnika, humanistu i tvorca značajnih građevina i prostora.
Cijeli životni vijek Frei Otto je stvarao imaginativne, svježe i besprimjerne prostore i konstrukcije. Takođe, kreirao je i nova znanja. U tome leži njegov duboki uticaj: ne u formama koje bi se kopirale, već u putevima koji su se otvorili njegovim istraživanjima i otkrićima.
“Njegovi doprinosi na polju arhitekture nisu samo u vještini i talentu, već i u darežljivosti. Zbog vizionarskih ideja, znatiželjnog uma, vjerovanja u slobodno dijeljenje znanja i otkrića, kao i zbog njegovog kolaborativnog duha i obzira prema pažljivom korištenju resursa, dodjeljuje mu se Pritzkerova nagrada za 2015”, stoji u zvaničnom saopštenju povodom dodjele Pritzkerove nagrade.
Ovo su neki od projekata Freija Otta
1957 – Paviljon plesa na Vrtnoj izložbi, Koln, Njemačka
1963 – Hala na Međunarodnoj vrtnoj izložbi, Hamburg, Njemačka
1967 – Zapadnonjemački paviljon na “Expu 67”, Montreal
1972 – Krov za olimpijski stadion u Minhenu
1980 – Kavez za ptice u minhenškom zoološkom vrtu
1975 – Krov za Multihalle u Manhajmu, Njemčka
1980 – Diplomatski klub, Rijad, Saudijska Arabija
1985 – Palata Tuwaiq, Saudijska Arabija, s Buro Happoldom
2000 – krovna konstrukcija japanskog paviljona na “Expu 2000”, Hanover, Njemačka (pružio inženjersku asistenciju s Burom Happoldom i arhitektonsku saradnju s Shigeruom Banom).
