Vaza “Savoy” – Najpoznatija vaza na svijetu

Alvar Aalto, jedan od Finaca koji je svijet i modernu arhitekturu i dizajn zadužio svojim radom u svom stvaralačkom vijeku osmislio je niz predmeta koji su dostigli ikonički status. Jedan od njih je “Savoy” vaza, koja za mnoge svojim asimetričnim oblikom i slobodno zaobljenim staklom predstavlja suštinski kvalitet finskog dizajna – originalnost, neposrednost i estetsku prefinjenost.

Istorija

Vaza je dobila ime po luksuznom helsinškom restoranu “Savoy”, otvorenom 1937. godine, za koji je Aalto sa svojom ženom Aino dizajnirao namještaj i dekor. Vaze su bile postavljene na svaki sto, a njihova fluidna forma omogućavala je postavljanje cvijeća na drugačiji, individualniji način. Svaki cvijet je izgledao drugačije, a vaza je postala najupečatljiviji ukras prostora.

Ipak, vaza nije dizajnirana primarno za restoran. Ona je bila dio kolekcije posuđa i vaza s kojom je Aalto pobijedio na takmičenju koje je organizovano kako bi bio izabran najbolji predstavnik Finske na Svjetskoj izložbi u Parizu, održanoj naredne 1937. godine.

Aalto je skicirao i nacrtao niz predmeta, od kojih su neki bili poput kubističkih kolaža, dao im ime “Eskimoerindens Skinnbuxa”, što je švedski izraz za ženske eskimske kožne hlače.

Kolekcija od desetak predmeta, od plitke posude do vaze visoke jedan metar, izrađena je po Aaltovim skicama i predstavljala je Finsku na pariskoj izložbi u ljeto 1937. Iste godine, kolekcija je izabrana za “Savoy” restoran, a najpopularniji predmet postala je “Savoy” vaza, koja još plijeni svojim oblikom i vjerovatno je najpoznatija vaza na svijetu. Pored toga, najpoznatiji je i “Iittalin” proizvod, koji se i danas proizvodi nakon 78 godina. Vaze vješti majstori duvači stakla decenijama svakodnevno izrađuju na potpuno isti način, a impresivan je podatak da je za jednu unikatnu vazu potreban tim od sedam iskusnih duvača stakla, 12 različitih stadijuma rada, temperatura od 1.100 stepeni Celzijusovih i 30 radnih sati.

Forma

Alvar i Aino Aalto bili su pioniri svoje generacije i zato nimalo ne iznenađuje njihov tadašnji stav kako staklo treba osloboditi geometrijske forme i stvoriti utisak organskih i živih formi, te kako svi izrađeni proizvodi moraju biti prekrasni i dostupni svima, zbog čega su rado dizajnirali predmete za masovnu proizvodnju.

Na prvi pogled talasasta forma “Savoy” vaze izgleda kapriciozno i neobično, ali kad se bolje pogleda vidi se jasna veza s Aaltovim radom i širim kontekstom moderne umjetnosti tog vremena.

Krivudave linije i oblik vaze rezultat su dizajnerovog eksperimentalnog rada s ivericom i šperpločom. Aaltova preokupacija krivim, organskim oblicima najviše je vidljiva u njegovom dizajnu biblioteka, poput sale za predavanje u gradskoj biblioteci u Viipuri 1935. godine, gdje je plafon spušten, u talasastoj formi od drvenih materijala.

Međutim, postoji više interpretacija oblika ove slavne vaze. Navodno je inspirisana tradicionalnom haljinom žena iz dijela Skandinavije, ali možda je još ljepše objašnjenje da je Aalto crpio nadahnuće iz finskog pejzaža i mnogih jezera koja se tamo nalaze. Preklapanje transparentnih valovitih obrisa stvara igre svjetla koje podsjećaju na ljeskanje površine vode, a mekoća oblika podsjeća na mnoge oblike u prirodi. Pored toga, zanimljivo je spomenuti da se riječ talas na finskom kaže aalto.