PIŠE Dina Mulović-Smajlović, dipl. inž. hortikulture
FOTO “Ana-HUP” d.o.o.
Smatra se da je ruža jedna od prvih biljaka koje je čovjek počeo uzgajati za ukras. Ona je dio hiljadugodišnje vrtne kulture i neizostavan element svakog vrta. Vrt bez ruže djeluje nedovršeno. Nijedna druga biljna vrsta ne daje toliko bogatstvo cvjetova u toliko nijansi boja, ponavljajući cvjetanje od maja/juna do mrazeva, iz godine u godinu.
Vrste ruža
Ruže mjesečarke – poliante i floribunde – one cvjetaju u većim ili manjim grozdovima. Najbolje rastu i najljepše su gusto posađene u grupi, tako da im se listovi dodiruju. Zbog toga se u zavisnosti od bujnosti sade na razmak od 30 do 40 cm, odnosno šest do osam komada po metru kvadratnom.
Hibridne čajevke – ruže koje po pravilu na izboju daju samo jedan cvijet ili rjeđe više cvjetova. Namijenjene su prvenstveno za rezanje cvjetova, iako su i izvanredan ukras svakog vrta. U vrtu ih obično koristimo kombinovano sa drugim vrstama biljaka. U ovoj grupi ima puno ruža koje imaju prijatan miris, te ih zbog ljepote i mirisa sadimo bliže prostoru na kojem se sjedi. Čajevke se sade na razmak od 30 do 40 cm.
Grmolike ruže – često sađene kao tzv. soliteri na travnjaku, zatim u grupama kao cvjetajući grmovi ispred visokih grmova i drveća. Izvanredna je slobodnorastuća živa ograda zasađena grmolikim ružama. Razmak sadnje za grmolike ruže je 60 do 100 cm.
Ruže penjačice – cvjetaju slično kao poliante, u buketima, ali se od njih razlikuju po izbojima, koji su dugi do nekoliko metara, zbog čega su prikladne za sadnju uz pergole, zidove, ograde, ulaze i slično. Razmak sadnje je jedan do dva metra, a ponekad i više, zavisno od bujnosti sorte i namjene sadnje.
Ruže stablašice – su u stvari kalemljene na stablo divljih ruža hibridne čajevke, poliante, floribunde ili mini-ruže, a za “žalosne” stablašice ruža kalemljena je ruža penjačica. Obično se ruže stablašice sade kao soliteri.
Mini ili patuljaste ruže – narastu svega 20 do 30 cm i zbog toga se najviše sade na balkone, terase, kamenjare i grobove. Sade se na razmak od 20 cm.
Sadnja i njega
Ruže dobro uspijevaju na svim humusom bogatim zemljištima, samo što ne podnose vlažna zemljišta, pa je na takvom tlu neophodno uraditi drenažu prije sadnje.
Gredice na koje se sade ruže treba dobro pođubriti stajnjakom ili lumbrihumusom. Gredicu zatim treba prekopati na dubinu od 40 cm.
Ruže se sade tako da mjesto kalema bude tri do pet cm ispod površine zemlje. Poslije sadnje potrebno je zemlju oko ruže dobro nagaziti i zaliti. Ruže je dobro saditi u jesen ili proljeće, a sada na tržištu možete naći i kontejnirane sadnice ruža, koje se mogu saditi u toku čitave vegetacije, uz obilno zalijevanje.
Okopavanje i pljevljenje u toku ljeta je obavezna mjera za održavanje njege ruža. Prihranjivanje se može vršiti mineralnim gnojivom ili specijalizovanom prihranom za ruže. U toku cvjetanja potrebno je odstranjivati ocvjetale cvjetove, orezujući ih na prvom petolistu na toj stabljici.
Ruže je potrebno i preventivno tretirati sredstvima za zaštitu bilja, posebno protiv lisnih uši i pepelnice, koje najčešće napadaju ruže.
Orezivanje ruža se vrši u jesen i proljeće. U jesen se ruža skrati za jednu trećinu da bi se zaštitila od lomljenja od snijega. U jesen je, također, potrebno ruže zagrnuti zemljom. U proljeće ruže orezujemo na dva do tri pupa, tako nisko orezivanje održava ružu kompaktnom i na neki način je podmlađujemo, ne dozvoljavajući starim granama da odrvene i time ruža preraste svoj pravi oblik.
Ruže penjačice se jedine ne orezuju na dva pupa, na ovim vrstama rasporede se glavne grane i povežu lučno na trelis, pergolu, ogradu…
Izbojci na glavnim granama se orezuju na dva pupa. Vrlo je bitno kod ruža penjačica da se grane vode horizontalno, jer tako dobijamo više cvjetova, jer svaka biljka šalje hranu i energiju u najviši vrh na biljci.
