Na pomolu je inovativni materijal koji bi mogao promijeniti građevinarstvo kakvo poznajemo – providno drvo.
Inženjeri s univerziteta u Merilendu razvili su transparentno drvo koje se sastoji iz dva, prilično fascinantna, procesa.
Za početak, drvo se kuva kako bi se hemijski odstranili tragovi lignina — organske supstance koja se nalazi u vaskularnim biljkama. Međutim, nije samo lignin kriv za braonkastu boju drveta već dio krivice snosi i prirodno ljepilo koje drvetu daje krutost. Ovaj dio izbjeljivanja drveta traje oko deset minuta na malom uzorku dok za cijelo stablo to može da potraje i 24 časa, piše Architizer.
Zatezanje drveta
Drugi dio tretmana usmjeren je ka jačanju drveta tako što se u njegova vlakna injektiraju epoksidi. Drvo upija ovaj agens što mu značajno podiže mehaničke karakteristike. Ovaj proces traje oko sat vremena.
Kada se drvo osuši, krajnji rezultat je zaista impozantan. Dobija se veoma čvrsta drvena građa koja je, za početak, lakša od betona i čelika, razgradivija je od plastike, ima čvrstoću na pritisak 10 puta veću nego netretirano drvo, i kao šlag na torti, transparentna je!
Kako će uticati na građevinsku industriju?
Prema riječima doktora Liangbing Hua s Univerziteta Merilend, ovo je prvi put da su naučnici uspjeli da sačuvaju strukturu drveta, ojačaju ga i pritom ga naprave providnim. Neka prethodna istraživanja su davala velike rezultate ali ne na nivou ovih.
Postavlja se pitanje, kako će ovo uticati na građevinsku industriju? Neke početne naznake djeluje fantastično.
Naučnici su utvrdili da ovo providno drvo sjajno raspršuje svjetlost tako da bi enterijerima davalo lijepu atmosferu. Takođe, ukoliko bi se ovo transparentno drvo stavilo ispred solarnih panela njihova efikasnost bi se povećala za 30%.
Eksperiment je pokazao da ako se dio ploče na kući zamjeni transparetnim drvetom da će ono propustiti tek nešto malo manje svjetlosti nego staklo ali da će zato proći daleko manje toplote nego kod klasičnih prozora.
Da li će stići na gradilišta?
Pitanje je hoće li ovaj materijal tako brzo stići na gradilišta. Vjerovatno neće jer je potrebno još puno ispitivanja kako bi se ovakvo drvo moglo efikasno koristiti u visokogradnji.
Naravno, tek naknadnom optimizacijom procesa i njegovim pojeftinjenjem može se razmišljati da bi providno drvo bilo isplativo u praksi. Ali važno je da se nazire budućnost.
(gradnja.rs)
