PIŠE: Suad Avdić
Kompjuterska grafika (CG) danas je važan dio najrazličitijih profesija. Bez nje ne mogu arhitekti i inženjeri, ušla je u proces proizvodnje filma, televizijskog sadržaja, reklame, industrije kompjuterskih igara i dobre polovine interneta. Dakle, riječ je o ogromnoj i raznovrsnoj oblasti.
Industrija u usponu
Industrija kompjuterske grafike je već dugo u usponu. U zemljama kao što su SAD i Kina razvijen je moćan sistem obuke kadrova. Diplomirani specijalisti iz oblasti animacije i vizualnih efekata pojavljuju se godišnje u ogromnim količinama, jer je potražnja za njima velika. Vodeće svjetske kompanije iz oblasti kompjuterske grafike dobijaju ogromne narudžbe iz filmske i reklamne industrije, a njihovi timovi umjetnika i animatora broje na hiljade ljudi. Pojavljuju se potpuno nove profesije: 3D modelar, dizajner tekstura, 3D animator, specijalist za kompoziting.
U manje razvijenim zemljama, pa i u našem regionu, stidljivo se pojavljuju škole na kojima se može dobiti obrazovanje iz oblasti kompjuterske grafike. To su uglavnom privatne obrazovne institucije, jer su fleksibilnije i mogu se brže prilagođavati zahtjevima tržišta.
Tržištima takvih zemalja već dugo vladaju samouki specijalisti. Samouki su jer prosto nisu imali mogućnost da dođu do formalnog obrazovanja iz oblasti kompjuterske grafike. Oni su znanje sticali “u letu” , čitajući knjige, završavajući kurseve, koristeći se internetom i svakako stičući iskustvo kroz konkretne projekte. To je uvijek slučaj s novim profesijama. Obrazovni sistem sporo reaguje, a zahtjevima tržišta odgovaraju najspretniji i najbrži.
U razvijenim zemljama je nešto drugačija situacija. Tamo su se dosta rano pojavile odgovarajuće škole, pa vodeći stručnjaci imaju i adekvatna zvanja. Sa druge strane, kada je o novom kadru riječ, sve su traženiji diplomirani studenti kompjuterske grafike. Iako su novajlije u oblasti, biraju se jer su u obrazovnim institucijama dobili sistematično obrazovanje. Samim tim su poželjniji i od iskusnijih samoukih specijalista, zato što je po pravilu samousavršavanje i pored najveće želje kandidata, najčešće vrlo nesistematično i puno praznina.
Munjevite promjene
No, i o znanju koje nude obrazovne institucije može se diskutirati. Nerijetko je to znanje studentima izloženo kruto, šturo, znatno se razlikujući od onoga što stvarno tržište zahtijeva. Recimo, kada govorimo o arhitektonskoj vizualizaciji, ona pored inženjerske tačnosti mora biti lijepa i izražajna, a to se ne postiže tako lako.
Vizualizacija nije obavezna za izvođača, ali je neophodna za kupca kuće ili stana. Kupac hoće da vidi realističnu vizualizaciju i njemu nije interesantan crtež koji je “inženjer radio za inženjera”. Takođe je upitan i nivo samih predavača u regionu. Vrhunski specijalisti ili su pokrenuli vlastite firme ili su u potrazi za adekvatnim poslom napustili svoju zemlju. Potražnja za vrhunskim specijalistima u razvijenim zemljama je uvijek velika, posebno za onim usko specijaliziranim.
Na početku razvoja kompjuterske grafike u našoj zemlji prva znanja iz oblasti sticana su na rijetkim kursevima, gdje su izlagali jednako rijetki specijalisti. Na policama knjižara pojavljivale su se prve knjige, bolji ili lošiji prevodi sa engleskog jezika. Bila je to konkretna, koliko-toliko svježa i dostupna informacija. Ranije su naslovi tih knjiga redovno bili vezani za neku verziju softvera (na primjer “Introducing 3ds Max 2008” ili “Mastering Maya 8.5”).
Nakon što su se programi počeli često mijenjati, sticao se utisak kako i knjige brzo zastarijevaju. To i jeste bio slučaj, jer se industrija često tako brzo mijenjala da dok bi materijal prošao kroz proces štampe i završio u rukama krajnjeg korisnika, on je već bio zastario. To nije bio slučaj s knjigama koje se bave opštim temama, jer generalni principi rada rijetko ili nikako ne zastarijevaju. Danas po pravilu grafički programi se obnavljaju jednom godišnje. Knjige i video-lekcije samo u iznimnim slučajevima nose u naslovu verziju programa kako bi izbjegli pomenuto zastarijevanje.
Još jedan od dostupnih izvora informacija su časopisi na temu kompjuterske grafike. Od najvažnijih izdvajamo (kultni britanski) 3D World, CGW (Computer Graphics World), Computer Arts, Digital Arts, Animation.
Korištenje interneta
Vremenom se kao jednim od najefektivnijih načina dodatnog usavršavanja pokazalo korištenje interneta. Pravu revoluciju u edukaciji kompjuterske grafike napravili su internet video-treninzi. Oni su skoro u potpunosti izbacili knjige zbog svoje praktičnosti i neposrednosti. Specijalist snima ekran svog kompjutera i svoj glas dok radi na konkretnom zadatku. Vi vidite svaki njegov pokret i svaku reakciju kompjutera na njegove komande.Lekcija je nakon snimanja i određivanja cijene odmah dostupna zainteresiranima za skidanje sa interneta.
Sve je više web portala s takvim profesionalnim video-treninzima iz oblasti kompjuterske grafike. Neki od najpoznatijih i najcjenjenijih su: The Gnomon Workshop, cmiVFX, fxphd, Digital Tutors, Eat 3D i mnogi drugi. Svi ovi treninzi uglavnom su obimni i teško je unutar njih po potrebi doći do određenog vama interesantnog segmenta. Jedan od najefikasnijih načina za rješenje gorućih problema u radu je korištenje servisa YouTube. Na njemu možete naći odgovore na ogroman broj pitanja koja vam se u procesu rada mogu javiti.
Posljednji važan način dolaska do svježih informacija iz industrije su razne CG konferencije i izložbe, koje kao u pravilu ne spadaju u jeftina zadovoljstva. Za početnike u industriji odlazak na takve konferencije smatra se nečim vrlo modernim. Na ovim konferencijama obično se mogu vidjeti vrlo zanimljiva i korisna izlaganja, interesantne prezentacije, doći do kontaktnih informacija, raznih brošura.
Većina konferencija podržana je od strane kompanija koje su na neki način povezane s industrijom kompjuterske grafike. Najčešće su to proizvođači hardvera i softvera. Neke od najpoznatijih konferencija su: SIGGRAPH, CGDC (The Computer Game Developers Conference), E3 (Electronic Entertainment Expo), NAB (National Association of Broadcasters). Kultna konferencija i izložba Siggraph postoji još od 1974. godine i prava je meka kompjuterske grafike. Održava se dva puta godišnje u raznim gradovima na teritoriji SAD i Kanade u organizaciji ACM SIGGRAPH (Association for Computing Machinery).
Zadnjih godina pojavio se i ogranak SIGGRAPH ASIA koji se seli po gradovima Azije. Na izložbi se predstavljaju sva svjetska dostignuća iz oblasti kompjuterskog hardvera, softvera i animacije.
Želja za napretkom
Obrazovanje nikada nije suvišno, kako tehničko, tako i likovno. Visoko obrazovanje ne govori samo o tome da imate diplomu, nego i da ste imali strpljenja i discipline dovesti do kraja jedan tako dugotrajan zadatak. Isto tako, diploma neke obrazovne institucije vam automatski ne garantira profesionalizam u oblasti.
I pored neophodnosti za kvalitetnim obrazovanjem, važno je stalno isticati kako su ipak važniji talent, iskustvo i želja za usavršavanjem. Svoje znanje morate neprestano proširivati jer se i sama industrija neprestano razvija i mijenja. Iskoristite svaku mogućnost za sticanje novih znanja: knjige, kursevi, seminari, diskovi s lekcijama, internet treninzi.
Učite engleski jezik. Većina informacija u vezi s kompjuterskom grafikom na engleskom je jeziku. Uporni rad neminovno će dovesti i do kvalitetnog rezultata. Glavni instrument dizajnera je njegov mozak, a kompjuter ili olovka su samo alatke i samim tim su drugostepeni. U kompjuterskoj grafici neordinarni problemi javljaju se skoro svaki dan. Učite kreativno razmišljati i rješavati tekuće probleme. Učite strpljivo i brzo raditi tekuće zadatke. Bistri um probija se kroz bilo koji zadatak. I zapamtite – pravi specijalisti ne traže posao, on ih kao po pravilu pronalazi sam.
