Razvoj i položaj obrazovnog sistema u društvu mijenjali su se tokom vremena. Različite kulture različito su pristupale ovom problemu, što se odrazilo ne samo na tadašnji način građenja, već se i danas u mnogim krajevima osjeća uticaj tradicije na kulturu obrazovanja. To je direktno uticalo na oblikovanje univerziteta i vanjsko i unutrašnje uređenje.
Potrebe polaznika mijenjaju se iz godine u godinu. Nivo i način opremanja sve češće postaju odlučujući faktor odabira životnog usmjerenja. Pod opremanjem univerziteta već odavno se ne smatra samo potrebni namještaj, pribor i osnovna literatura.
Tehnika je u mnogo čemu napredovala, te olakšala studentima istraživanja i približila im mnoge informacione sisteme koji će im bit potrebni nakon studija. Kako su se na kom univerzitetu uspjeli izboriti sa savremenim potrebama, zavisi od tipa i pravca usmjeravanja studija.
Osim potrebnih, postale su vrlo važne i prateće funkcionalne grupacije, poput rekreativnih prostora, biblioteka i prostora za odmor. Tradicionalni univerziteti čak nisu neke funkcije ni podrazumijevali u svom sastavu, dok im se danas ponajviše posvećuje pažnja, upravo iz razloga jer i najviše doprinose kvalitetnom obrazovanju.
Dom daleko od kuće
Sistem obrazovanja na našim prostorima do sada se temeljio na strogim pravilima i ograničenjima prema polazniku studija. Školovali su se samo određeni privilegovani đaci koji su za to imali mogućnosti, te se u takvim uslovima univerziteti nisu prilagođavali njima, već su se studenti prilagođavali prethodno definisanim uslovima univerziteta, jer je biti student nekada bilo prestiž.
Danas se ta situacija dosta promijenila pa su te uloge zamijenjene. Polaznici biraju uslove, a savremeni univerziteti se bore za tržište.
Stroga pravila podrazumijevala su jasno razdvajanje učionica po razredima, škole po smjerovima i svi su imali svoja zaduženja. Takva organizacija stvarala je pritisak polaznicima, tjerala ih je na rad, zbog čega neki nisu uspijevali da daju svoj maksimum, već su davali onoliko koliko se od njih tražilo. To je bio najveći nedostatak školstva. Tek poneki prosvjetni radnici trudili su se da se približe polazniku i oplemene radni prostor.
Nastavni plan je bio koncipiran tako da se u školama i univerzitetima slušala samo nastava, a student je učenje i istraživanje radio samostalno van prostorija fakulteta. Svaki polaznik je imao različite uslove, što je otežavalo davanje dobrih rezultata.
Danas je u tome učinjen veliki korak. Univerziteti postaju druga kuća, dom daleko od kuće. Ta toplina, sloboda korištenja prostora biblioteka, radnih i dnevnih prostora, studentima su pomogli da se povežu, zbliže i da u periodu studiranja nauče i mnoge praktične stvari koje će im biti potrebne nakon studija. Istraživački radovi se sve više cijene od rezultata usmenog ispita.
Oblikovanje ovih prostora uticalo je na razvoj arhitekture školstva. Osim unutrašnjih prostora, jednako su bitni i vanjski, otvoreni prostori. U njima se organizuju prostori za rekreaciju i odmor, a za neke studije i koristan rad.
Dosta kvalitetnog posla se postiže u prostorima u kojima student ima slobodu izražavanja i mogućnost istraživanja, te su oni sve više na meti razvoja arhitekture i opremanja savremenih obrazovnih prostora. Udobnost i ritam, nastavni plan fakulteta što se više prilagode i omoguće studentu kvalitetan izvor informacija, to je veća mogućnost prestiža na tržištu i pružanja kvalitetnijeg obrazovanja. Sve to, naravno, prati i standard življenja države u kojoj se nalazi univerzitet.
Studentski kampusi
Studentski kampusi su mjesta koja u sebi objedinjuju sve životne potrebe studenata. Sve više su zbog toga popularni. Veliki univerziteti dopunjavaju se potrebnim savremenim funkcijama i organizuju se u kampuse kako bi na neki način i pružili adekvatnu zaštitu studentima. Oni su budućnost svakog naroda i uložena sredstva i trud vraćaju se ako im pružimo kvalitetno obrazovanje. Ukoliko neki studenti imaju potrebu za novčanu nadoknadu, otvara im se mogućnost zaposlenja unutar kampusa, te on postaje samoodrživ.
Da li je savremeno opremanje školskih ustanova biznis ili potreba uočava se na razvoju obrazovnog sistema. Kada je studiranje postalo dostupno svima, nije bilo razlika između studenata, što je odraz političke situacije u državi.
Već postojeći univerziteti izdvajali su se svojom dugom tradicijom i kvalitetom, te su i više koštali, dok su osnovne škole bile besplatne. U nekim krajevima pojavili su se i privatni fakulteti, koji su pružali više mogućnosti polaznicima. Imali su razvijen marketing plan, te su postajali interesantni za ulaganje biznismena.
Pojava privatnih fakulteta uticala je na kvalitet i razvoj obrazovnog sistema. Sve ono što jedna država nije bila u mogućnosti da razvija, napravila je propusnicu privatnim univerzitetima, koji su danas sve popularniji. Njihova međusobna trka počela je onda kada su svi imali opšte uslove za polaznike i kada je, osim njih, bilo potrebno na neki drugi način stimulisati studenta. Razni vidovi stimulacije bili su osnovno sredstvo prestiža i sredstvo za borbu za monopol na tržištu. Mnoge od tih pratećih funkcije danas su osnovna potreba.
Prostor za učenje, odmor i rekreaciju
Savremeni univerziteti objedinjuju sve funkcije koje su potrebne studentima za razvoj i istraživanje. Osim učionica, bitnu ulogu zauzimaju prostorije za odmor ili neformalno učenje. Prostorije u kojima se vrše predavanja opremaju se toplijim materijalima, neobaveznim rasporedom i dinamičnim bojama, kako se student ne bi osjećao prigušeno i napeto, već ambijent treba da ga opusti.
Na sličan način opremaju se i prostorije za učenje, samo one u svom sadržaju imaju i dodatne tehničke uređaje i metode za istraživanje, učenje i praktični rad. Takve učionice i čitaonice opremaju se da omoguće studentima i praktičan rad, zavisno od odabranog usmjerenja.
Prostorije za odmor su prostor neformalnog učenja, zbližavanja i komunikacije studenata sa istih ili različitih godina studija. U ovim prostorima odlični studenti izlažu svoje radove, iz kojih mlađe generacije mogu puno da nauče, i lakše se usmjere za dalje specijaliziranje ukoliko univerzitet pruža takvu mogućnost. U ovim prostorijama neki asistenti vrše konsultacije, formalno ili neformalno, student će biti slobodan da lakše pristupi problemu i nađe pomoć i saradnika za istraživački rad.
Prostorije za rekreaciju u okviru univerziteta dostupne su studentima tokom cijelog dana. Jer je fizička aktivnost vrlo bitna za mentalni razvoj akademskog građanina.
Sportski duh i takmičenja motivišu studente na uspjehe i nove poduhvate. Kako je bitno da savladaju određenu materiju, tako je bitno da imaju samoinicijativnost za nove poduhvate i želju za samostalnim napretkom. Ovi prostori opremaju se terenima za košarku, odbojku, tenis i druge sportove, zavisno od mogućnosti univerziteta.
Škola stranih jezika
Projekat škole stranih jezika u Španiji primjer je koncepta gdje su tri glavne karakteristike koje odlikuju nastavni plan, nivo znanja, cilj i razgovor, integrisane s istorijskim vrijednostima grada Valensije u kome se nalazi. Nju karakteriše i mješavina moderne i stare arhitekture. Svaka učionica je druge boje, što predstavlja napredak u učenju.
Ideja je bila da se u svakom prostoru ostvari “dobar osjećaj” i da je potrebno da svaki prostor diše, da se postigne ravnoteža između moderne i neoklasične arhitekture zgrade. Projektant se odlučio za toplije materijale sa dobrom funkcionalnošću.
Klasični stolovi sa izrazito udobnim stolicama koje treba da pruže udobnost tokom cijelog dana i jednostavno korištenje prostora. Ispred učionica je zajednički prostor koji koriste svi studenti i gdje se mogu upoznati. U dnevnoj sobi se može vidjeti jedinstvo boja, ali stopljene u jedan dekorativni element, što predstavlja jedinstvo svih nivoa. Ovaj projekat je upravo onaj gdje dekor ima veću ulogu od funkcije, vjeran dizajnu i kreativnosti
Mjesto za razmjenu ideja
Projekat Karolinskog instituta u Švedskoj temelji se na istraživanju i učenju u visokom obrazovanju. On je odgovor na pitanje kako prostor može da utiče na učenje.
Studio koji je radio enterijer razvio je ideju “Dom daleko od kuće” za neformalne zone na Karolinskom institutu. To su zone spontanog susreta učenika, nastavnika i istraživača.
Prostor je postao društvena arena za druženje, učenje i odmaranje. To je mjesto gdje se mogu razmijeniti ideje. Ostvaren je prostor za topli obrok, interakciju i razmjenu znanja. Prostor uključuje i prostor za čitanje i specijalizovane studije. Okoliš daje efekat dobrodošlice, što stvara pozitivan i produktivan efekat.
