Ako još niste započeli s uzgojem zimskog povrća, još imate vremena posijati i posaditi veliki broj vrsta. Kraj septembra i oktobar idealni su za sjetvu i sadnju kupusnjača, crvenog luka i bijelog luka, raznih salata, korijandera, repe.
Tokom jeseni ima povrtnih biljaka koje se mogu saditi vani na otvorenom i ne smetaju im niže temperature, a neke se ipak moraju posijati u zatvorenim prostorima kako ne bi uvenule od hladnoće, pišu Nezavisne.
Za ono povrće koje ostaje vani tokom uzgoja bitno je obratiti pažnju na puževe koji su na jesen još aktivni i znaju uništiti biljke koje ste posadili. Stoga, zaštita biljaka je vrlo važna u tom slučaju.
Bob
Bob je jedna od biljaka koju možete posaditi u jesen. On hrani tlo i sprečava oticanje tla pa je njegova sadnja na jesen jako dobra prirpema tla za sadnju biljaka u proljeće. Može izrasti i do 30 metara u visinu, pa je njegove grane potrebno učvrstiti kako ne bi popucale.
Grašak
Grašak se može uzgojiti i u kasno proljeće, ali i na jesen. Njegovo sijanje možete ubrzati vlažnom krpom koju zakopate u zemlju dok ne pusti prvo korijenje.
Luk
Bijeli i crveni luk su povrtne biljake koje je najjednostavnije posaditi i uzgojiti. Bijeli luk je dosta otporna biljka, ali špricanje tekućinom na bazi sumpora može pomoći u borbi s gljivicama budući da je jesen kišovito godišnje doba. Obje vrste luka se sade u ovom periodu. U zatvorenom prostoru ih možete saditi ako ih želite konzumirati kao mlade biljke tokom zime. Način sadnje i uslovi uzgoja su isti kao i kod sadnje na otvorenom prostoru. Budući da ne uzgajate luk za glavicu, gustoća sadnje može se povećati. Glavice crvenog luka mogu se posaditi što bliže, skoro da se dodiruju.
Salata
Zimska salata je jedna od onih povrtnih biljaka koje se moraju saditi na zatvorenom ili ih treba dobro zaštiti vunom ukoliko su na otvorenom. Može uspjeti čak i u decembru, a za tu sadnju najpogodnija je vrsta Winter Gem.
Matovilac
Matovilac nije zahtjevan i vrlo ga je lako uzgojiti i posaditi. Može se koristiti u salatama, vrlo je ukusan. Kraj oktobra je zadnja vremenska granica kada se može posaditi na jesen, a ubrati se može na početku decembra. Mora biti na zatvorenom ili zaštićen vunom ako je na otvorenom.
Kupusnjače
Kupusnjače podnose hladni period godine. Glavice kasnog kupusa dugo mogu ostati na njivi bez smrzavanja. Kelj i raštika se mogu brati tokom cijele zime. Na jugu kelj i raštika bez problema mogu prezimiti na otvorenom. Na kontinentu prezimljavanje i mogućnost berbe zavise od vremenskih prilika. Zbog toga ih je bolje uzgajati u zatvorenom prostoru. Ove vrste su se prilagodile hladnoći. U njihovim listovima skrob se pretvara u šećer i tako se biljka štiti od smrzavanja. Ukus biljaka koje su bile izložene niskim temperaturama je izuzetan i daleko nadmašuje ukus biljaka uzgojenih tokom ljeta.
Priprema tla za jesenju sadnju
Tlo se svakom sadnjom biljaka u potpunosti iscrpljuje pa stoga iziskuje posebnu njegu. Potrebno ga je tretirati i njegovati kako bi se obogatilo hranjivim tvarima. Jesen je idealno doba kada se stvaraju povoljni poljoprivredni uslovi za jesenju sadnju. No, da bi se biljke razvile, nije dovoljno samo prepustiti ga suncu, vazduhu i osigurati mu dovoljnu količinu vode. Potrebne su mu hranjive tvari. U prirodi se hranjive tvari nadoknađuju na prirodan način i ne dolazi do iscrpljivanja tla kao što je to slučaj u vrtu.
U vrtovima se uslovi tla mijenjaju i prilagođavaju vremenskim prilikama. Najteži i najveći zadatak u vrtu je stvoriti prirodnu ravnotežu i prirodno okruženje. Tlo koje je dobro pripremljeno sprečava rast korova, omogućava stvaranje rahlog tla koje je pogodno za sadnju i pogoduje povoljnoj površini tla za samu sjetvu.
Priprema tla uključuje obradu zemlje, proces izvrtanja, miješanja, prekretanja zemlje. Nakon toga se vrši drljanje zemlje kako bi se razbile veće grude zemlje. Poslije slijedi unos biljnih ostataka u tlo i po završetku poravnavanje parcele.
Sadnja drveća, grmlja i trajnica u jesen
Jesenja sadnja drveća i grmlja nudi niz prednosti u odnosu na proljećnu sadnju. Niže temperature ovim biljkama će biti lakše, pa je manja mogućnost da pate od toplotnog stresa. Kad temperature vazduha postanu hladnije od tla, usporava se novi rast, što biljkama omogućava usmjeravanje energije na razvoj korijena. Vlaga od padavina takođe pomaže drveću i grmlju da uspostave snažne korijenske sisteme. Većina listopadnog grmlja može se uspješno posaditi u jesen.
Proljećno cvjetajuće zimzelene biljke, poput rododendrona i drugih azaleja, takođe preferiraju jesenju ili ranu proljećnu sadnju. U vrućim klimama jesenja sadnja u voćnjaku je idealna jer korijenski sistem biljke ima više vremena za uspostavljanje tokom jesenjih i zimskih mjeseci. Osim sadnje novog grmlja i drveća, jesen je najbolje vrijeme za podjelu ili premještanje trajnica koje trebaju više prostora za rast, posebno onih koje cvjetaju u proljeće ili ljeto, na primjer ljiljana, irisa i božura.
Od drveća možete posaditi crveni drijen, magnoliju, judino drvo, japanski javor i tamariku.
