Ovo je najzasitnija hrana koja ne deblja

Želudac vam krči i na rubu ste predaje? Onda još uvijek nije kasno da sami napravite nešto što će uništiti glad, a neće biti nezdravo poput prerađenih grickalica ili brze hrane.

Frape

Većina pića ne daje isti osjećaj sitosti kao hrana, ali frape je iznimka jer ima puno zraka u sebi. Što ga više miksate, to će biti zasitniji. Jedno je istraživanje pokazalo da muškarci koji piju frape miksan punih pet minuta unose oko 100 kalorija manje ručajući nego oni koji ga miksaju samo minutu, bez obzira na to što je u pitanju bio potpuno isti tip frapea.

Kuhani krompir

Krompir je najzasitniji u usporedbi s mnogim namirnicama, među kojima su voće, odrezak, grah i riba, uglavnom jer ima dosta vlakana. Ne zaboravite ostaviti koru u kojoj se nalazi najviše hranjivih tvari i ne pretjerujte s putrom ili vrhnjem, već probajte umak od paradajza ili grčki jogurt uz svoj kuhani krompir.

Jabuke i kruške

Za razliku od većine ostalog voća, jabuke i kruške sadrže određenu vrstu vlakana koja su posebno dobra za usporavanje probave, što daje osjećaj sitosti. Štoviše, nedavno istraživanje provedeno na Harvardu ukazuje na to da samo jedna jabuka ili kruška dnevno može pomoći u mršavljenju više nego bilo koje drugo voće.

Jaja s povrćem

Nema obroka koji je lakše napraviti od jaja s povrćem. Jaja su puna proteina koji izrazito pomažu u eliminisanju osjećaja sitosti, a kad im se doda povrće puno vlakana, poput brokule ili artičoka, satima ćete moći bez hrane.

Sjemenke lana

Sjemenke lana možete staviti praktički na bilo koje jelo i osim što će mu dati nov i zanimljiv okus, dodaće vlakna koja pružaju osjećaj sitosti. Možete ih ubaciti i u jogurt kako biste imali šta žvakati ili u salatu. Nisu loše ni na prženom povrću ili upotrijebljene umjesto krušnih mrvica.

Kokice

Kokice su, baš kao frape, pune zraka, pa zauzimaju dosta prostora u želucu i sporo se probavljaju jer su pune vlakana. Povrh svega, nemaju puno kalorija.

Zobena kaša

Samo pola šoljice očišćenih žitarica jednako je otprilike trećini vlaknaste hrane koju bismo trebali pojesti u danu. Jednom kad te žitarice stignu u želudac pretvaraju se u gustu tekuću masu koja usporava probavu. S mlijekom zauzimaju još više mjesta, pa su još zasitnije.

Izvor – tportal.hr