Kredenac – mjesto za dragocjenosti i uspomene

Kredenac ili kredenca je jedan od tradicionalnih komada namještaja koji su s modernim talasom bili uglavnom “izbačeni” iz domova, ali se u njih vraćaju zahvaljujući popularnosti restauracije starinskog namještaja.

Riječ kredenac potiče od riječi “credence”, što znači vjera, povjerenje – što i te kako ima smisla ako se uzme u obzir njegova prvobitna namjena. Naime, prije nekoliko vijekova kad su nastali u kredencima se čuvala hrana koja je probavana prije nego što bi bila poslužena ličnostima na važnim položajima, kako bi se spriječilo njihovo eventualno trovanje.

Izgled tradicionalnog kredenca

Stari kredenci nisu imali nogare, samo ormariće koji su bili spušteni do poda. Kasnije su dobili nogare, odnosno najprepoznatljiviji izgled kakav znamo i danas. Znači, na kratkim nogarima nalaze se ormarići, najčešće dva ili tri, u koje se odlažu tanjiri ili hrana, a na njima ili rijetko između njih nalaze se dvije ladice za odlaganje escajga.

Na površini ormarića je ravna ploča na koju se obično postavljaju ukrasi ili flaše s pićem, dok su gornji elementi kredenca izdignuti. Varijacija ima bezbroj, gornji elementi mogu biti na nogarima ili bez, polu ili potpuno zastakljeni, s otvorenim ili zatvorenim policama… Ali ono što im je svima zajedničko jeste materijal – kvalitetno, puno drvo s vrhunskom obradom i teksturom.

Stilovi

Tradicionalni kredenac je pravougaonog oblika, sa frontama bogato ukrašenim u duborezu. Svaka era umjetnosti koja se preslikavala i na gradnju i uređenje imala je i stil izrade kredenca. Uglavnom su to detaljno i raskošno izrebarena vrata ormarića sa stilizovanim ručkicama. Od ekstremno detaljnih do modernih minimalističkih.

Naime, polovinom 20. vijeka nezaustavljivi moderni dizajn oslikao se i na kredenac, čiji je izgled znatno promijenjen. U suštini, kredenac je pojednostavljen. Slavni danski dizajner pedesetih godina ga je redizajnirao u znatno nižu formu, ormarić sa dva-tri zatvorena elementa na višim nogarima, bez gornjeg dijela i bez ukrasnih detalja.

Takvi kredenci su još popularni, a modeli izrađeni pedesetih i šezdesetih godina se smatraju dragocjenim vintage komadima namještaja.

Ljubitelji antikviteta i starina ipak će više željeti stari, tradicionalni kredenac raskošno ukrašen, napravljen prije vijek-dva za nekog bogataša ili plemića.

Generacijama u domu

Skoro svaki dom nekad je imao u kuhinji, trpezariji ili dnevnoj sobi kredenac, koji je godinama i generacijama bio prisutan u domu kao komad namještaja koji traje. U kredencu su najčešće čuvane dragocjenosti, albumi sa slikama, najljepši komadi posuđa, slatkiši, ukrasi, nakit…

Iako je kredenac komad namještaja koji su istinski ljubitelji namještaja oduvijek cijenili, s popularnošću modernog stila i pojednostavljenih formi, kod nas su kredenci zamjenjivani modernijim i praktičnijim ormarima. Ali ovaj komad namještaja je izgleda prošao pun krug. Oni koji su dovoljno srećni da stari porodični kredenac nije završio na otpadu, danas će ga rado obnoviti, očistiti, skinuti stare slojeve boje i staviti nove.

Danas su zahvaljujući popularnosti shabby chic stila najpopularnije boje bijela, bež, puderastoplava, ali i drečave, poput zelene i žute. Mnogi se obično odlučuju na restauraciju starog kredenca kako bi u svoj moderni dom unijeli dašak prošlosti, djetinjstva i uspomena kada je kredenac bio mjesto čuvanja dragocjenosti.

Funkcija

Njegova primarna funkcija bila je za odlaganje hrane, zatim u trpezariji za odlaganja posuđa, a danas kredenac ima razne uloge. Većina ljudi će ga ponosno izložiti u dnevnoj sobi, a uz pametno i promišljeno aranžiranje na njega postaviti i media sistem. Možemo ga često vidjeti i u radnim sobama, gdje služi za izlaganje knjiga. Simpatična je i funkcija kredenca u spavaćim sobama, gdje se u njega odlaže posteljina ili gdje služi kao izložbena vitrina za najljepši nakit, cipele, aksesoare…