Kako vlaga u domu utiče na naše mentalno zdravlje

Ozbiljni minusi predhodnih dana, koji će se prema prognozama nastaviti i u narednom periodu, donijeli su nam pravu zimu koja je većinu ljudi „potjerala“ u toplinu doma.

Međutim, upravo ostanak u zatvorenom prostoru često štetu zdravlju, fizičkom, ali i mentalnom. Ljudski organizam bilježi i pamti i najmanje promjene, bile one na koje utiču unutrašnji ili vanjski faktori.

Vanjski faktori kojih često nismo svjesni svakako su i temperatura, vjetar, padavine, vlažnost i pritisak vazduha, te bilo koja druga vremenska promjena. Meteoropatija, odnosno osjetljivost na promjenu vremena manifestuje se u boli u leđima, glavobolji i slično. Međutim, često zanemarujemo promjene u mentalnom zdravlju.

Naime, u prostorima u kojima ne postoji optimalna koncentracija vlage (između 45% i 60%) može doći do niza promjena u mentalnom zdravlju. Recimo, prevelika koncentracija vlage može uzrokovati: letargiju, smanjenu koncentraciju, razdražljivost, apatiju, nagle promjene raspoloženja.

Zato je jako bitno imati uvid u koncentraciju vlage u domu, a za to su najbolji način svakako higrometri. Takođe, poznato je da se zbog vlage stvara plijesan koja je, prema nekim istraživanjima, povezana s depresijom.

Sve se to događa zato što uslijed prevelike koncentracije vlage u prostoru naša čula počnu krivo percipirati temperaturu prostorije te imamo osjećaj da je prostorija mnogo hladnija nego što zapravo jest, a hladnoća, pak, dovodi do povećanoga lučenja hormona stresa (ACTH) i smanjenoga lučenja endorfina, hormona sreće.

Zbog takve promjene hemijskoga sastava u našemu organizmu dolazi do razdražljivosti, tjeskobe, manjka volje i energije, iritabilnosti, manjim interesom za svakodnevnim stvarima i slično.

Stoga je potrebno svakodnevno se boriti protiv vlage, počevši s jednostavnim metodama kao što su redovno prozračivanje prostora koji će u njega unijeti svježinu, a samim tim i pozitivnu energiju te bolje raspoloženje. OVDJE možete neke od savjeta kako se boriti s vlagom u kući.