Monumentalno zdanje: Zavirite u impresivni enterijer Palate Srbije

Poznata po ranijem nazivu zgrada Saveznog izvršnog vijeća (SIV), danas Palata Srbije, nalazi se na Novom Beogradu, i plijeni veličinom, ali i enterijerom što mnogi ne znaju jer je zatvorena za javnost.

Od 1947. godine kada je konkurs za projekat raspisan, palata Srbije je shvaćena ne samo arhitektonski, već i kao urbanistički reper budućeg Novog Beograda, dok njena istorija pokazuje složenost političkih, društvenih, kulturnih i umjetničkih okolnosti u Jugoslaviji u periodu od 1947. do 1962. godine.

Evo deset zanimljivih činjenica o ovom magičnom zdanju.

Zgrada je otvorena za Prvu konferenciju nesvrstanih zemalja

Projekat za izgradnju palate osmislio je zagrebački arhitekta Vladimir Potočnjak sa svojim timom 1947. godine, kada je pobijedio na javnom konkursu. Nekoliko godina kasnije došlo je do prekida gradnje, da bi se s radovima nastavilo 1954. godine. Zgrada je svečano otvorena u septembru 1961, povodom održavanja Prve konferencije nesvrstanih zemalja u Beogradu, piše City magazine.

Palata nije rađena u duhu socijalističke arhitekture

Vladimir Potočnjak je preminuo 1952. godine, tako da je projekat ubrzo preuzeo beogradski arhitekta Mihailo Janković. Zahvaljujući njemu palata nije urađena u strogom maniru socijalističkog realizma, već se može posmatrati i kao primjer velikog upliva modernističkog shvatanja arhitekture u domaćem graditeljstvu.

Šest salona predstavlja šest jugoslovenskih republika

Najljepši dio palate predstavljaju saloni, koji predstavljaju šest jugoslovenskih republika. Što je država veća, veći je i salon koji joj je posvećen. Saloni se mogu obići kružnom putanjom, dok se u sredini, kao simbol zajedništva, nalazi najveća prostorija – sala Jugoslavija.

Palata je prva zgrada u zemlji na kojoj je primjenjen total dizajn

Prilikom gradnje i ukrašavanja palate obraćala se pažnja na svaki detalj. Enterijer salona ukrašavale su i osmislie arhitekte iz zemalja kojima su saloni namijenjeni, pri čemu je primjenjeno više stilova. Lusteri u slovenačkom salonu, na primjer, urađeni su tako da podsjećaju na formacije Postojnske jame, dok su vrata Crnogorskog salona ukrašena sa osam motiva iz crnogorske prošlosti.

Gotovo sav materijal potiče iz jugoslovenskih zemalja

Bečka firma Bakalovič, koja postoji i danas, obezbijedila je prateći mobilijar za svečane događaje i kristalne dijelove za lampe i lustere. Sve ostalo poteklo je iz bivših jugoslovenskih republika. Dobar primjer ove prakse pruža Makedonski salon, koji se toliko oslanja na tradicionalne elemente da su čak i dvije drvene rozete na zidu urađene u čuvenoj Debarskoj rezbarskoj školi.

U palati se nalazi oko hiljadu umjetničkih djela

S obzirom na to da ima više od hiljadu veoma vrijednih umjetničkih djela, Palata Srbija se može posmatrati i kao mikromuzej južnoslovenskih naroda. U njoj se nalazi zavidna kolekcija jugoslovenskog slikarstva i vajarstva dvadesetog vijeka.

Bitka na Sutjesci veoma je važan motiv zdanja

Mozaici i tapiserije posebno su blago zdanja, pri čemu se kao veoma važan dio Narodnooslobodilačke borbe i jugoslovenskog nasljeđa izdvaja motiv Bitke na Sutjesci. Zato dominantnu tačku u holu pored centralnog stepeništa zauzima mozaik Sutjeska, slovenačkog slikara Marija Pregelja. Ovo impozantno djelo zauzima površinu od čak 90 metara kvadratnih.

Na tepihe se obraćala posebna pažnja

Tepisi su ručno tkani i predstavljaju prava umjetnička djela. U foajeima su urađeni u tkaonicama Pirota i Gostivara, prema nacrtu Boška Petrovića i Marinka Benzona, dok u salonima upotpunjuju nacionalna obilježja pažljivo odabranim motivima. Slikar Lazar Vujaklija uradio je tri tepiha za Srpski salon. Na njima se nalaze stilizovane predstave domaćih životinja, gradova i pejzaža Srbije.

Umjetnička djela premještena su sa pozicija samo jednom

Pošto je čak i namještaj specijalno dizajniran i proizveden za potrebe palate, kustosi koji su zaduženi za njeno očuvanje trude se da se prvobitna ideja nimalo ne naruši. Neke velike promjene, poput mijenjanja namjene Hrvatskog salona i Bosanskog salona jesu učinjene, ali umjetnička djela nikada nisu bitnije ili u cjelosti premeštana. To se dogodilo samo jednom – prilikom inauguracije Aleksandra Vučića, da bi se eksponati zaštitili od velikog broja posjetilaca. Posle svečanosti svi predmeti vraćeni su na svoje mjesto.

Jedan od najvećih lustera na svijetu nalazi se u sali Jugoslavija

Fantastični luster u obliku kristalne rozete sa čeličnim kracima jedno je od najljepših umjetničkih djela u sali Jugoslavija i palati uopšte. Kristalnim pločicama firme Bakalovič ispunjen je cjelokupan prostor između rozeta, a iza njih smješteno je 2500 sijalica. Luster je rađen u kombinaciji sa prirodnim osvjetljenjem, jer se iznad njega nalazi staklena kupola. U vrijeme kada je napravljen, bio je to najveći luster na svijetu. Sa težinom od preko devet tona dosta zaostaje za današnjim rekorderom iz Dohe, ali prečnikom od 18 metara i dalje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

 

(Izvor: City magazin, foto: Sanja Veljković)