Od svih segmenata prilikom gradnje ili kupovine i opremanja doma najvažnije je pitanje grijanja. Lokacija, izgled, veličina i vrsta doma…ništa od ovoga nije bitno koliko dobro grijanje, a ipak sve ovo su faktori koji utiču na izbor vrste grijanja.
Kako izabrati vrstu energenta i sistem rada koji će se dugoročno pokazati kao najisplativije grijanje pitanje je do čijeg odgovora nije lako doći. Međutim, da biste došli do tog odgovora potrebno je da poznajete faktore koji utiču na efikasnost grijanja, a koji bi se mogli podijeliti na sljedeći način:
- Toplotna izolacija objekta
- Klimatski faktor, odnosno lokacija na kojoj živite i veličina prostora
- Karakteristike sistema grijanja, energenta i automatske regulacije
- Sistem korištenja i održavanja
- Cijene energenata
Ali, čak i ako vam je jasna važnost svih ovih faktora to ne mora značiti da je lako napraviti odluku. Prvenstveno zbog cijene energenata koju nije lako dugoročno predvidjeti, ali i klimatskih faktora koji postaju sve nepredvidljiviji.
S druge strane, toplotna izolacija objekta je faktor na koji itekako možete uticati, što je dobra vijest jer je ovo najvažniji dio čitave priče o grijanju.
Ukoliko vam kuća ili stan nemaju dobru toplotnu izolaciju, šanse da imate isplativo grijanje su minimalne. Plastično rečeno, objekat će gubiti toliko toplote da ćete potrošiti znatno više novca za njeno nadoknađivanje nego što biste potrošili za zagrijavanje da objekat ne gubi toplotu.
Termoizolacija za efikasnije grijanje
Efikasna termoizolacija stambenog prostora smanjuje gubitke toplote zimi ali i pregrijavanje prostora ljeti, te štiti objekat od vanjskih uticaja.
Toplotna izolacija zahvaljujući kojoj ćete mnogo lakše pronaći najisplativije grijanje za svoj dom podrazumijeva:
- Izolaciju zidova kada se pri adaptaciji fasade postavlja toplotna izolacija za koju su najbolji materijali staklena vuna i stiropor, s tim što je cijena vune veća jer je dobar izolator i ima mogućnost difuzije pare.
- Izolaciju krova koja je jako bitna jer se bez nje gubi skoro trećina energije, a može se postaviti iznutra ili izvana
- Izolaciju poda koja zavisi od temperature prostorije, a preporučuje se 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju i 10 cm za podove ispod kojih se ne grije
- Sprječavanje gubitaka toplotne energije kroz prozorske otvore ugradnjom kvalitetnih PVC prozora
Kako izabrati najjeftinije grijanje
Loša ili nikakva toplotna izolacija, visoka cijena energenata u odnosu na životni standard i loša distributivna mreža pretvaraju grijanje u veliki problem naših domaćinstava.
Financijska nemogućnost obezbjeđivanja dobre izolacije je najveća prepreka dobrom grijanju, tako da je najbolje toplotnu izolaciju postaviti kao dugoročni cilj, a grijanje birati na način da izaberete sistem i energent koji ispunjava najviše zahtjeva sa sljedeće liste:
- Ujednačeno zagrijava prostor koji se grije
- S najmanjom potrošnjom energije zagrijava prostor
- Traži najmanju investiciju
- Nema velike troškove održavanja
- Ostavlja mogućnost zagrijavanja pojedinih prostorija (različitog intenziteta)
Ako je vaš dom slabo izolovan, onda će vam najveća briga biti troškovi grijanja, odnosno, cilj će vam biti da koristite najjeftiniji energent. Da biste odredili koliko vam toplotne energije treba za zagrijavanje prostora možete napraviti izračun na OVOM linku, s tim da ove podatke ipak treba uzeti sa rezervom, ali ćete imati bar neku cifru za planiranje grijanja.
Energetska vrijednost energenta izražena je u kilovat satu (kWh) po jedinici mjere pojedinoga goriva za centralno grijanje u domu. Cijena za svaki energent izražena je za kWh toplotne energije koja izlazi iz radijatora i grije prostor.
Grijanje na drva
Ovo je najrasprostranjeniji način grijanja u našoj i zemljama regije. Grijanje na drva je ekološki prihvatljiv način grijanja koji najmanje šteti našem zdravlju, a bitno je napomenuti da je drvo obnovljiv energent.
Kao glavna mana grijanja na drva mogla bi se istaknuti zahtjevnost. To znači da komforu prethodi prilično rada: kupovina drva koja na početku ili u sezoni može biti i problematična, cijepanje, slaganje, stalno unošenje u kuću, održavanje vatre (ako nemate automatski podesivu peć), te vječiti nered koji treba čistiti.
Ali cijena drveta kao energenta čini ga najisplativijim grijanjem. Cijena metra drva iznosi od 60 do 90 KM na što treba dodati cijenu prevoza, cijepanja, ali i vremena kupovine (ako kupujete u sezoni vjerovatno ćete i platiti veću cijenu).
Što se tiče peći, obične kućne koje se koriste i za kuhanje koštaju od 200 KM pa naviše, a polovnu možete naći i jeftiniju. Problem je što ona uglavnom zagrijavaju samo onu prostoriju u kojoj se nalaze. Cijene peći za centralno grijanje na drva idu i do nekoliko hiljada, zavisno od snage, odnosno prostora koji zagrijava.
Grijanje na plin
Ovdje se podrazumijeva etažno grijanje na plin, za koje je potreban priključak na kotao za plin. Grijanje na plin je dosta komforno, nema nereda, plinski grijač se lako instalira i za njega nije potreban poseban prostor. Međutim, nemaju svi građani mogućnost priključka na plin, tako u Republici Srpskoj tu mogućnost imaju samo građani Istočnog Sarajeva i Zvornika.
Ali, koliko košta grijanje na plin je odgovor na koji ćete dobiti različite odgovore jer njegova cijena zavisi od toga gdje živite i kako se vaše domaćinstvo snadbijeva plinom.
Cijena plina zavisi od distributera i na nju se dodaje cijena transporta. Pošto je cijena plina povezana sa takozvanom naftnom cijenom, ovdje se računa na povećanje cijena tokom godina, i ne može se garantovati njena stabilnost.
Moderni plinski grijači sa kondenzcijskom tehnologijom su efikasni, a troškovi investiranja zavise od veličine grijanog objekta, odnosno snage kotla i bojlera za zagrijavanje vode. Mogućnost automatske regulacije temperature i rada kotla još su jedna prednost ako imate grijanje na plin.
Ipak, osim investicije, koja zavisi od snage kotla koji je potreban za zagrijavanje određenog prostora, mnogi imaju otklon prema plinu zbog sigurnosti. Grijanje na plin podrazumijeva oprez i pedantnost kada su u pitanju obavezni godišnji servisi i održavanje.
Cijena plina je u prosjeku 0,70 KM/l, ali kao što smo naveli njena nestabilnost čini ovu vrstu grijanja neatraktivnom.
Grijanje na plinske peći
Ukoliko nemate mogućnost pristupa etažnom plinskom grijanju, postoji mogućnost kupovine plinskih peći. U njihovu kupovinu ćete investitrati znatno manje, cijene su im po nekoliko stotina eura. Ono što ih razlikuje od centralnog grijanja na plin jeste:
- Plinske peći griju samo prostorije u kojima se nalaze
- Potrošnja plina je veća u odnosu na grijanje kotlom
Uzimajući ovo u obzir, jasno je da je dugoročno znatno isplativije i komfornije koristiti centralno grijanje na plin, nego plinske peći. Međutim, oni koji nemaju mogućnost da ulože nekoliko hiljada KM u opremu za etažno grijanje ili imaju potrebu zagrijavanja malog, dobro izolovanog, prostora izabraće plinske peći kao najisplativije grijanje.
Bitno je naglasiti da je za plinske peći potrebna posebno zidna ventilacija i da ne moraju biti postavljene u blizini dimnjaka.
Grijanje na pelet
U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovine se desio veliki bum popularizacije grijanja na pelet, što je dovelo do situacije koja se još uvijek ne popravlja, a riječ je o nestašici peleta usljed niskih temperatura i velike potrošnje.
Nije zgoreg ponoviti da je grijanje na pelet ekološki prihvatljivo, peleti su CO2 neutralni, i kao takvi već dugo popularno u razvijenim zemljama Evrope.
Pelet se pravi od presovanog drveta i piljevine pod visokim pritiskom. Najveća prednost grijanja na pelet, u odnosu na kod nas rasprostranjeno grijanje na drva, jeste što je rukovanje peletom dosta čisto, lako se dozira u kotao, a uz povremeno izbacivanje otpadaka nema drugog prljanja.
Korištenje peći na pelet je jednostavno, pelet samo ubacite i odredite vrijeme kada će raditi onako kako vam odgovara. Stručnjaci savjetuju automatsku regulaciju pomoću termostata radi uštede.
Inicijalna investicija nije zanemarljiva jer cijena peći na pelet se kreće od 2 500 KM pa naviše, a tu treba dodati i troškove ugradnje koji mogu biti do 300 KM.
Do prije nekoliko sezona cijena peleta je bila između 250 do 300 KM po toni, međutim nestašicom cijena je skoče do čak 460 KM. Najsigurnija varijanta ostaje kupovina u proljeće i ljeto kada se može nabaviti po najpovoljnijoj cijeni.
Grijanje na struju
Grijanje na struju je uslovno rečeno „najkontroverznija“ opcija kada se postavi pitanje koje je najisplativije grijanje.
Ovo je najskuplja varijanata, ali brojni građani svoje domove zagrijavaju na struju tvrdeći kako ovaj izbor predstavlja najbolji odnos cijene i kvalitete.
Ono što je najprimamljivije kod grijanja na struju definitivno je lakoća održavanja grejnog sistema i korištenje. Ovo je apsolutno čisto grijanje koje ne prlja dom te je potreba za održavanjem svedena na redovne servise.
Još jedna prednost je relativno povoljna investicija, električni kotlovi su jeftiniji od svih drugih, a pojedinačna grejna tijela su još jeftinija. Međutim, potrošnja električne energije zavisi od faktora koje smo ranije naveli, a to su na prvom mjestu toplotna izolacija, položaj kuće ili stana, vanjske temperature, okruženje, veličina prostora.
Ako živite u kući od 150 m2, sa visinom plafona 2,50 m i solidnom izolacijom, teško da ćete moći izaći iz grejne sezone bez potrošenih 45 000 kW a kada to pomnožite s prosječnom cijenom od 0,12 KM/kW jasno vam je da će računi biti ogromni.
Najjeftinije grijanje u stanu
Do popularizacije grijanja na struju došlo je uglavnom u stanovima usljed loše distribucije toplotne energije lokalnih gradskih toplana. Ukoliko živite u energetski efikasnoj zgradi, sa dobrom izolacijom, kvalitetnim PVC prozorima i imate manji ili stan prosječne veličine, grijanje na struju može biti najisplativije grijanje.
Ono što morate imati na umu je pametan izbor grejnih tijela, jer jeftiniji uređaji obično više troše, dok su oni štedljiviji i do 10-15 puta skuplji, što odmah diže visinu inicijalne investicije.
Pa, krenimo redom.
Električne grijalice
Električne grijalice obično su instant rješenje koje brzo ugrije prostor, a kada se isključe prostor se isto tako brzo ohladi. Nazivaju ih i „gutačima struje“ zbog velike potrošnje usljed koje se ne akumulira energiju, već griju samo dok su uključene, tako da ih možete zaboraviti ako vam je cilj najjetinije grijanje u stanu.
Električne grijalice nikako ne bi smjele služiti kao sistem grijanja, nego eventualno kao pomoćno sredstvo povremenog dogrijavanja prostora.
Takođe, svako korištenje električne grijalice zahtijeva oprez, odnosno stalni nadzor, ne smiju biti dostupne djeci i kućnim ljubimcima.
TA peć
Stručnjaci termoakumulacijske peći nazivaju zastarjelim načinom grijanja koji troši 50 odsto više energije od standardnih sistema. Pored toga, njihova upotreba je u evropskim zemljama stopirana zbog zdravstvenih razloga, odnosno ventilatora koji podiže prašinu, te isušivanja vazduha. Još jedan nedostatak je veličina jer zauzimaju dosta prostora.
TA peći akumuliraju energiju toko noći kada je jeftinija struja, ali ako nemate dvotarifno brojilo i peć je zbog niske temperature potrebno dopunjavati, grijanje na TA peć neće biti isplativo.
Konvektorski radijatori
Konvektori su najpopularniji sistem grijanja na struju, za što ima više razloga.
Konvektori su zidne grijalice na struju koje se montiraju nisko. To znači da zagrijavaju hladan vazduh na dnu prostorije koji se diže gore. Instalacija takozvanih „norveških radijatora“ je jednostavna i ne zahtijeva uzemljenje.
Konvektorski radijatori su male težine, svedenog i jednostavnog dizajna, a ne smiju se nikad prekrivati radi sušenja veša.
Koštaju od 100 eura pa nadalje, mada se polovni mogu kupiti i jeftinije.
Glavni adut konvektorskih radijatora je precizna termoregulacija, što znači da termostati ne dozvoljavaju da se grijač ohladi. Time se dodatna električna energija pretvara u toplotnu, što znači da nema potrebe da se grijač zagrije po svojoj zapremini pa tek onda počne da isijava toplotu.
Dobre strane konvektorskih radijatora su što su relativno povoljni u smislu početne investicije, lijepog su dizajna, bešumni i jednostavni za korištenje.
Mogu predstavljati najjeftinije grijanje u stanu samo ako u prostoru nema velikih gubitaka toplote i ako se radi o stanu male ili prosječne veličine.
Radijatori na struju – potrošnja
Potrošnja radijatora na struju je odlučujući faktor kada je u pitanju ovaj način grijanja. Osim izolacije i okruženja, ona zavisi i od vremena koje provodite u stanu i željene temperature. Ukoliko je vaš ritam života takav da osam sati provodite van kuće, toliko spavate, a ostatak vremena boravite u stanu, jedan radijator od 2000 W bi trošio 15kW/h dnevno, odnosno 450kW/h mjesečno u toku zimskih dana kada je temperatura vazduha 0 °C.
Za prosječan stan veličine 60 m² bi vam bilo potrebno oko 6 kW instalirane snage za grijanje. Na osnovu stila života zapišite koliko dnevno biste grijali životni prostor i moći ćete predvidjeti potrošnju radijatora na struju.
Klima uređaji
Klima uređaji su uređaji sa toplotnom pumpom koji spadaju u obnovljive izvore energije. Postoje obične ne-inverter klime i inverter klime. Ove druge se koriste za grijanje prostora, a prema iskustvima korisnika za sada predstavljaju najbolja rješenja za grijanje na struju.
Inverter klime za grijanje
Glavna odlika grijanja inverter klimom je da se pomoću njih može za utrošeni jedan kWh struje dobiti okvirno 2 – 4 kW toplotne energije.
Ovi uređaji se razlikuju od standardnih u načinu rada kompresora koji digitalnom regulacijom broja obrtaja kompresora vanjske jedinice omogućava prilagođavanje efekta uređaja stvarnim uslovima. Upravo ovaj sistem rada čini njihovo korištenje jednostavnim.
Ako je temperatura prostora niža od željene, on radi maksimalnom snagom radi što bržeg dostizanja željene temperature. Kada se ta temperatura dostigne, uređaj smanjuje efekat a time i potrošnju električne energije.
Niske temperature uzrokuju nizak pritisak plina, a tada klima slabije grije, te se tokom zimskih noći ostavlja uređaj da grije i održava sobnu temperaturu na oko 15-17 °C.
Inverter klime mogu da se koriste i na temperaturama do -15 °C.
Stručnjaci tvrde da najbolje inverter klime proizvode japanski brendovi te da vrijedi uložiti u njihovu kupovinu. Pogodne su i zbog načina korištenja, te veličine i montiranja jer se postavljaju na prostor koji se inače ne koristi.
Glavna mana im je cijena, jer kvalitetne inverter klime koštaju od 1500 KM pa naviše. Podrazumijeva se da su efikasne za dobro izolovane stanove, sa pogodnim rasporedom prostorija.
Ukoliko je stan veći, dodatno se može koristiti konvektorski radijator za dogrijavanje tokom jako hladnih dana ili najudaljenije prostorije.
Najpovoljnije grijanje
Kao što vidite, sve zavisi od tehničkih karakteristika objekta i financijskih mogućnosti. Najpovoljnije grijanje ćete moći izabrati kada vaš dom bude ispunjavao bar neke od energetskih uslova, pa makar to bili kvalitetni prozori, izolacija krova ili bilo koji način da “začepite” neku od rupa koja odvlači energiju.
Ako imate kuću veće kvadrature i spremni ste za veće početno ulaganje, najbolje je opredijeliti se za kotao na čvrsta goriva, a veće uštede ćete ostvariti ako ga kombinujte sa bojlerom za zagrijavanje vode.
S druge strane, ako živite u stanu trenutni podaci nam pokazuju da je najisplativije grijanje na struju i to inverter klimom, ali ako stan ima velike gubitke toplote ovo nije srećno rješenje.
