Kod većine ljudi proljećno čišćenje doma je ustaljeni ritual koji podrazumijeva krečenje zidova, osvježavanje nekim novim stvarima, bacanje nepotrebnih stvari i detaljno čišćenje. Ako još niste obavili proljećno čišćenje, onda debelo kasnite, topli dani su stigli odavno, a vaš dom bi trebalo da bude čist, prozračan i mirišljav.
Ako vam nedostaje motivacije, pročitajte savjete naučnika koji savjetuju koliko često treba da čistimo naše domove i zašto. Naime, naučnici kažu da se u nekim domovima može naći više bakterija nego na uličnoj kanti za smeće. Istina je da je dom potrebno detaljno čistiti više od jednom godišnje, ali odahnite, ne i svakodnevno, ostaće vam dovoljno vremena za sve one stvari u kojima zapravo uživate.
Mikrovalna – jednom sedmično
Godinama je vladalo mišljenja da je podgrijavanje i kuvanje u mikrovalnoj odličan način ubijanja bakterija i siguran način spremanja hrane. Međutim, više je onih koji smatraju da to nije istina i da je prskanje hrane na unutrašnje zidove mikrovalne pravi higijenski pakao. Ako često koristite mikrovalnu, detaljno je očistite bar jednom sedmično.
Evo i jednog praktičnog i jednostavnog savjeta za čišćenje: pomiješajte malo vode i sirćeta u posudu otpornu na visoku temperaturu. Uključite mješavinu na visoku temperaturu i ostavite da bar jedan dio mješavine ispari, potom isključite i istrljajte unutrašnjost mikrovalne.
Kada – jednom sedmično
Nije nikakva novost da kupatilo treba redovno čistiti, mada većina ljudi pod tim podrazumijeva redovno čišćenje WC školjke, dok kadu nerijetko zanemari. Ali naučnici kažu da se 26 odsto bakterija koje izazivaju infekcije na koži nalazi na kadi, u odnosu na šest odsto koje se nalaze na kanti za smeće. Sjetite se toga prije nego što se sljedeći put krenete kupati.
Čistite kadu često kao i WC školjku, bar jednom sedmično.
Posteljina – jednom do dvaput u dvije sedmice
Jedna australijska grupa za istraživanje alergija (Woolcock institut) kaže da, prema njihovim najnovijim istraživanjima, nema potrebe za pretjeranim mijenjanjem posteljine. Ali, to zavisi i od navika spavanja. Recimo, ako se tuširate prije spavanja i ne liježete u krevet u odjeći u kojoj ste proveli cijeli dan vani, mijenjanje posteljine jednom do dva puta u 15 dana bi trebalo da bude ok.
Frižider – jednom mjesečno
Svaki mjesec izvadite sve što pohranjujete u frižideru i detaljno ga očistite. Salate, povrće i sve što pokupite u supermarketu u frižider vam donosi više bakterija nego što možete zamisliti. Naravno, redovno izbacivanje namirnica koje nisu svježe se podrazumijeva.
Računar – jednom sedmično
Veliki broj ljudi jede, gricka, pije za računarom, što tastaturu čini rajem za bakterije. Jedna studija je pokazala da se na tastaturi nalazi pet puta više bakterija nego na dasci WC šolje, ali da je većina ljudi nikad ne čisti! Nađite vremena jednom sedmično i pređite po tastaturi dezinfekcionim sprejom, ali obratite pažnju i na miš, a vatom namočenom u alkohol očistite prostor između tipki.
Jastuci (i ukrasni jastučiči) – jednom u tri mjeseca
Podrazumijeva se da se jastučnice redovno peru, ali ne zaboravite oprati i sam jastuk, koji takođe sakuplja prašinu i grinje. Takođe, jastuke bi trebalo redovno mijenjati, posebno oni skloni alergijama, iako većina ljudi iste jastuke koristi dugi niz godina.
Tepisi – dva puta godišnje
Nemojte se razočarati, ali usisavanje se ne smatra detaljnim čišćenjem tepiha. Ukoliko tepihe ne perete dva puta godišnje, mogli biste opasno narušiti zdravlje. Najbolje bi bilo imati mogućnosti redovnog čišćenja tepiha parom. Neredovno čišćenje tepiha znatno narušava kvalitet vazduha u prostoru, tako da bi i zavjese trebalo redovno čistiti i provjetravati. Ako vas nismo dovoljno uvjerili, znajte da se u tepihu može nalaziti i do 200.000 bakterija po kvadratnom centimetru.
Naravno, ako imate kućnog ljubimca, broj čišćenja tepiha godišnje mora se znatno povećati.
Madrac – svaka dva mjeseca
Možete posteljinu prati redovno, ali ako ne čistite i madrac, od toga nemate puno koristi. Madrac bi trebalo čistiti jednom u dva mjeseca. Postoje dezinfekciona sredstva za čišćenje madraca, kojeg ne bi trebalo prečesto usisavati da se ne poremeti punjenje, niti previše natapati tečnošću za čišćenje.
Jednostavan i brz način za čišćenje madraca jeste da pomiješate sodu bikarbonu s kapima eteričnog ulja lavande i pospete po madracu, ostavite da djeluje neko vrijeme te usisajte. Poslije toga možete naprskati i dezinfekciono sredstvo.
Peškiri – nakon tri upotrebe
Dosta ljudi peškire mijenja jednom sedmično, ali to jednostavo nije dovoljno. Peškire treba prati nakon svake treće upotrebe, jer se na njima već tada nalaze milioni mrtvih ćelija kože. Ako u domaćinstvu ima više članova, svakodnevno mijenjanje peškira za ruke je obavezno.
Kuhinja (zanemarena mjesta) – svakodnevno
Ako redovno kuvate i koristite kuhinju, onda je i logično da svakodnevno čistite kuhinjske površine. Ali, da li ste znali da su često najprljavija mjesta u kuhinju oko sudopera i česme, jer ljudi koriste spužve kontaminirane hranom. Spužvice i krpe za svakodnevno čišćenje mijenjajte nakon sedam do 10 dana.
Prirodno sredstvo za čišćenje koje stvarno djeluje
Redovno čišćenje doma podrazumijeva obilno korištenje hemikalija zbog čega se savjetuje što češće korištenje prirodnih sredstava za čišćenje poput limuna, sode bikarbone, soli… Međutim, ako ste čistili prirodnim sredstvima koja ste sami pravili, vjerovatno niste uvijek bili zadovoljni efektom. Zato vam preporučujemo višenamjensko sredstvo za čišćenje koje zaista djeluje, napravljeno od sastojaka koje bi svaka kuća trebalo da ima – hidrogen-peroksid i eterična ulja.
Hidrogen-peroksid je jedinjenje vodonika i kiseonika, skoro voda, samo ima jedan atom kiseonika više (H2O2). To jeste, kiseonik nema svoju vezu i zato je jedinjenje nestabilno i on se veže na šta god stiže i “oksidira” to čega se dotakne i vezuje za sebe. Na taj način uništava bakterije, viruse, gljivice i druge organske supstance. I što je najbolje, ne ostavlja nikakve ostatke iza sebe jer se hidrogen raspada na – vodu i kiseonik! Možete ga koristiti (ali samo 3% otopinu) za čišćenje, pranje voća i povrća, za dezinfekciju ranica, zalivanje bašte…
Eterična ulja su sama mirisna esencija biljke. Osim divne arome, poznata su po antibakterijskom i antivirusnom djelovanju, ali samo ako nisu miješana sa sintetičkim spojevima, ako su hladno cijeđena, i ako imaju deklaraciju na kojoj je jasno navedeno porijeklo biljke i način dobijanja ulja.
Ako imate hidrogen-peroksid i prava eterična ulja napravite sljedeću mješavinu: pola litra hidrogen-peroksida i po nekoliko kapi ulja lavande, limuna i mente. Mješavinu naspite u bocu sa raspršivačem, promućkajte i poprskajte na površinu koju želite očistiti (u kuhinji, kupatilu…), ostavite da malo odstoji i obrišite krpom.
