Proizvodni proces, podijeljen u tri faze, prati se na dnevnom, mjesečnom i godišnjem nivou. O zalihama i troškovima informacije stižu u realnom vremenu, a zahvaljujući modulu održavanja greške u sistemu mogu se odmah uočiti, a samim tim i otkloniti.
To je samo djelić digitalnog poslovanja u energetskom sektoru u kojem se, kažu, integrisani informacioni sistem pokazao kao nezamjenjiv, ali i izuzetno isplativ. Ulaganja u njegovu implementaciju višestruko su se vratila, kroz bolje planiranje i uštede, a samim tim i veće prihode. Očekujući još bolje rezultate, Elektroprivreda Republike Srpske sa svojim zavisnim preduzećima krenula je u samu završnicu implementacije SAP-a u kojoj će, ističu, njihovo poslovanje biti kompletno zaokruženo.
U RITE Gacko sa SAP-om su se „upoznali“ još prije šest godina. Zahvaljujući saradnji sa kompanijom Prointer ITSS, članicom Infinity International Group, koja je SAP lider u Bosni i Hercegovini, integrisani sistem postao im je alat bez kojeg više ne mogu da zamisle poslovanje.
„Još od 2015. godine kada smo krenuli sa uvođenjem finansijskih modula pokazalo se da je SAP izuzetno kvalitetan alat uz pomoć kojeg se postiže harmonizacija, standardizacija i veća efikasnost poslovnih procesa. Kada podatke o prihodima, rashodima, troškovima, održavanju, zalihama u svakom trenutku imate kao na dlanu, možete kvalitetnije da planirate. I, što je još važnije, možete da donesete pravu odluku u pravom trenutku“, objašnjava Miloš Tepavčević, izvršni direktor za ekonomsko-finansijsko poslovanje u RITE Gacko.
Sa SAP-om od samog početka, prošao je, kako kaže, sve faze implementacije i sad se uključuje u „finiš“ koji bi trebalo da zaokruži kompletno poslovanje rudnika i termoelektrane.
„Ovih dana idemo dalje u implementaciju novih modula za upravljanje projektima, investicijama i ljudskim resursima, kao i modulom za obračun plata. Na taj način ćemo zaokružiti cjelinu i generisati sve podatke iz raznih segmenata, što će nam omogućiti još kvalitetnije analize i planiranje“, kaže Tepavčević.
Kvalitetna analiza i sve ono što SAP još može da ponudi, zaokružena je i okupljanjem korisnika tog informacionog sistema na prošlosedmičnoj konferenciji u organizaciji Prointera. „Prointer SAP Partner Day“ iskoristili smo i da definišemo naredne korake, kažu u Elektrokrajini, jednom od SAP pionira.
„Sa pet distributivnih preduzeća i pet onih koja se bave proizvodnjom struje, mi smo ogroman sistem sa razlčitim segmentima poslovanja koje je bez SAP-a praktično nemoguće uvezati. Zato sad krećemo i sa uvezivanjem tehničkih službi, kadrovske, pravne i službe obračuna plata koje nisu bile dio sistema, što nam je uveliko otežavalo poslovanje. Kad sve to zaokružimo, i našim tehničarima i pravnicima posao će biti znatno olakšan, pa nama ekonomistima više neće moći da kažu – to je vaš SAP“, kaže Alma Radusinović iz Elektrokrajine.
Kako izgleda kad se baš svi segmenti uvežu, najbolje znaju u Elektroprenosu BiH, čiji SAP sistem, kako ističu, kompanija Prointer godinama uspješno održava. Sa četiri bruto bilansa koja su, nekad, sabirana u eksel tabeli, pisali smo i brisali kao u školi, objašnjava Cvijeta Dragović i napominje da je SAP, prije svega, mogućnost grešaka sveo na minimum.
„Bez SAP-a u ovolikom sistemu sve je to bilo jako teško, a nakon što smo uveli sve module posao nam je duplo olakšan. SAP nam je dao velike mogućnosti i prednosti u odnosu na sve prethodne informacione sisteme, u domenu planiranja, organizacije, izvještavanja, a uštedjeli smo na vremenu i ljudskim resursima. Uvođenje svih modula bio je zahtjevan, ali izuzetno isplativ posao i danas smo ponosni na tu praksu“, kaže Dragović.
O isplativosti SAP-a najbolje svjedoče podaci Poreske uprave Republike Srpske koja je u proteklih nekoliko godina značajno uvećala prihode. O tome šta se sve može uz pomoć integrisanog informacionog sistema govore i zadovoljni korisnici koji više ne čekaju pred šalterima.
„Nama je SAP bio od strateškog značaja i zato smo, čim smo od Vlade dobili zeleno svjetlo, sa kompanijom Prointer krenuli u njegovu realizaciju. Moram reći da smo tako riješili ključne probleme. Prije svega, standarizovali smo poslove poreskih službenika u svim poslovnim jedinicima, što znači da oni ne mogu da utiču na tokove procesa. Sad imamo potpuno kontrolu nad prijavljivanjem poreskih obaveza, tačnu evidenciju o rokovima, postupcima prinudne naplate, a upravni postupci više ne traju po nekoliko mjeseci“, kaže Persa Paić, pomoćnik direktora uprave.
Napominje da su prethodni informacioni sistemi koje je koristila Poreska uprava zapravo činile aplikacije za svaki poslovni proces koje su bile nepovezane, zbog čega se dešavalo da se pojave različiti podaci o istom obvezniku. Sve to je uticalo na efikasnost poslovanja, ali i na naplatu poreza.
(PR)
