Bosna i Hercegovina je, u odnosu na 2017, prošle godine lani izvezla osam odsto ili 2,8 miliona maraka više proizvoda iz sektora ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda.
Tokom prošle godine, u ovom sektoru izvezeno je proizvoda u vrijednosti od 39 miliona KM, dok je uvoz iznosio 17 miliona KM i za 55 odsto ili 5,9 miliona KM veći je nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 235 odsto, što znači da na jednu jednu uvezenu marku, izvezemo 2,35 KM.
S druge strane, od 2015. do 2018. izvoz je porastao za deset miliona, a uvoz za šest miliona KM.
Izvoz iz sektora ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda lane je realizovan na 44 tržišta širom svijeta, uz dominaciju tržišta Evropske unije, sa učešćem od ukupno 86 odsto. Novoosvojena tržišta u 2018. godini uključuju Meksiko, Keniju, Luksemburg, Nikaragvu, Novi Zeland, Vijetnam, Južnuoafričku Republiku.
– U strukturi razmjene na obje strane dominiraju samonikle gljive, kojih smo u prošloj godini izvezli u vrijednosti od 20,5 miliona KM, što čini 52 odsto ukupnog izvoza u ovom sektoru. Najviše izvozimo suve gljive – 11,3 miliona maraka, zatim svježe gljive – šest miliona i smrznute gljive – tri miliona maraka. Ključna tržišta za BiH su zemlje EU, prije svega Švajcarska, Italija i Njemačka – naglašavaju u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, upozorivši da zabrinjava rast uvoza gljiva, koji je u prošloj godini skočio sa 2,1 na 7,7 miliona KM, što se negativno odrazilo na cijeli ovaj sektor.
Druga najznačajnija kategorija u izvozu su eterična ulja, kojih je tokom prošle godine izvezeno u vrijednosti od 7,2 miliona maraka, što je za 26 odsto manje u odnosu na 2017. godinu.
Sporan kvalitet meda
U STK komori dodaju da, od ostalih proizvoda u ovoj kategoriji, vrijedi pomenuti med, kod kojeg u spoljnoj trgovini bilježimo deficit od 1,9 miliona maraka. Iz BiH je lane izvezeno devet tona meda, vrijednosti 167.150 maraka, dok smo uvezli čak 275 tona koje su koštale 2,04 miliona KM.
– U odnosu na statističke podatke o proizvodnji, BiH podmiruje preko 90 odsto svojih potreba za medom od domaćih proizvođača, dok se svega devet odsto meda uvozi, a procenat domaćeg meda koji završi u izvozu je neznatan.
Posmatrano količinski, analiza pokazuje da na jedan kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 30,5 kilograma meda. Istovremeno, velika je razlika u njegovoj prosječnoj cijeni. Zahvaljujući izvozu na tržišta zemalja Bliskog Istoka, za izvozni med postigli smo prosječnu cijenu od 18,58 KM, dok smo kilogram uvoznog meda, uglavnom iz Srbije i Hrvatske, u prosjeku plaćali 7,43 KM. Najniža zabilježena cijena uvoznog meda iznosila je svega 3,29 KM po kilogramu, što dovodi u pitanje njegov kvalitet – upozoravaju iz ove komore.
(Srpskainfo)
