U Dubaiju, gdje novi blokovi nebodera iskaču gotovo preko noći, stanovnici su spretno skrenuli pogled sa brojnih gradilišta. Ipak, jedan građevinski projekat privukao je pažnju svih – Muzej budućnosti koji se nedavno nadvio nad gradskim metroom, na rubu finansijske četvrti.
Okvir muzeja, koji se sastoji od 2.400 dijagonalno čeličnih opruga završen je u novembru 2018. godine. Sada se postavljaju fasadne ploče, a trebalo bi da bude otvoren za godinu dana – to je za Dubai veoma važan period jer će od 20. oktobra 2020. da bude domaćin Svjetske izložbe.
Arhitektonski svijet opisuje futuristički oblik muzeja kao “torus sa eliptičnom prazninom”, ali bi “džinovski obruč” mogao da bude bolja referentna tačka.
– Imamo malo poteškoća da opišemo zgradu ljudima koji je nisu vidjeli. Nema ničega što jasno evocira oblik – rekao je izvršni direktor Muzeja budućnosti Lat Karlson.
Oblik je smislila lokalna arhitektonska firma “Kila Dizajn”, koja je pobijedila na konkursu 2015. godine. Prema riječima arhitekte, dio strukture predstavlja znanje koje danas imamo, dok praznina predstavlja sve ono što ne znamo – drugim riječima, budućnost.
I nije samo neobičan oblik zgrade ono što obilježava ovu strukturu. Kako se svaka ploča fasade postavlja na svoje mjesto, tako je sve vidljivija arapska kaligrafija koja će krasiti spoljašnjost muzeja visokog 78 metara.
Direktori muzeja još nisu otkrili šta te riječi znače, ali je poznato da su u pitanju fraze poezije koje je napisao vladar Dubaija šeik Mohamed bin Rašid Al Maktum, koji je ujedno potpredsjednik i premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata, piše BBC.
Kompleksna konstrukcija
Zajedno kaligrafija i oblik zgrade učinili su da ovo bude i najkompleksnija struktura ikada izgrađena.
Vodeći savjetnik za projekat, britanska kompanija “BuroHappold Engeneering”, kaže da bi ovo bio nemoguć poduhvat bez parametrijskog dizajna i modeliranja (Bim).
Parametarski dizajn je proces zasnovan na algoritamskom razmišljanju. Bim je trodimenzionalna tehnologija zasnovana na modelu građevinskih stručnjaka koji zajedno sarađuju pri dizajniranju i dokumentovanju projekata.
– Znali smo da moramo da imamo sve u digitalnom okruženju jer geometrijski ne bismo mogli sve da definišemo. To bi vjerovatno postalo nešto drugo, bilo bi mnogo teže graditi. Tehnologija je zaista omogućila ovaj projekat – naveo je Tobijas Boli, direktor projekta “BuroHappold”.
Projekat je zahtijevao da se direktor i njegov tim što prije naviknu na 3D, a prvi računarski zadatak je bilo usavršavanje teorijskog oblika zgrade kako bi se iskorijenio što veći dio složenih zakrivljenosti. Ove milimetarske izmjene, kojima je trebalo dugo vremena da budu finalizovane, nisu bile vidljive za oko. Uslijedio je dizajn čeličnog okvira, a stvaranje parametarskog okvira bio je dugotrajan proces, ali je direktoru projekta bilo omogućeno da diktira ishode – poput postavljanja čeličnih elemenata.
– Bilo je to nešto sasvim novo od onoga što radimo – rekao je Boli. Čak 14 mjeseci trajala je izgradnja čeličnog dijela konstrukcije.
Trenutno je završeno oko 60-70 odsto fasade. Zgrada ima sedam spratova i zvaničnici se nadaju da će privući i do milion posjetilaca godišnje.
Takođe, muzej će brinuti i o “zelenoj budućnosti”. Proizvodi od plastike namijenjeni za jednokratnu upotrebu biće zabranjeni, a na meniju u restoranu će se naći isključivo alternativni proteini i uzgojeno meso. Biče čak spratova posvećenih klimatskim promjenama, zdravlju i bogatstvu.
(Telegraf Biznis)
