DR SANDRA LAZAREVIĆ – Pregledi i zdrava ishrana su ključ prevencije

Kada je riječ o bolestima krvi većina nas je upoznata s anemijom, kao najučestalijom hematološkom bolešću. Međutim, ono što većina ljudi zanemari jeste da je u 50 odsto slučajeva anemija samo simptom drugih bolesti. Dr Sandra Lazarević za naš časopis iznosi najčešće zablude u vezi s bolesti krvi, ali i načine liječenja, kao i savjete za preventivno djelovanje.

DOM INFO: Koja su najčešća hematološka oboljenja?

DR LAZAREVIĆ: Anemije su najčešće hematološke bolesti, ali u više od 50 posto slučajeva samo su simptom neke druge bolesti. Najčešće nastaju kao posljedica gubitka krvi, ali mogu biti uzrokovane i smanjenom proizvodnjom eritrocita, zbog različitih poremećaja njihovog stvaranja ili nedostatka tvari neophodnih za njihovu proizvodnju u koštanoj srži (npr. željeza, folne kiseline, vitamina B grupe i slično). Posebno su opasne vrste anemija koje nastaju kao hematološko-onkološke, zatim autoimune bolesti i anemije koje su posljedica hroničnih bolesti.
Najveća učestalost sideropenijske anemije objašnjava se činjenicom da je manjak željeza ujedno i najčešći prehrambeni deficit u svijetu.
Sideropenija je naziv za nedostatak željeza koji nastaje postepeno i najčešće kao rezultat njegovog nedovoljnog unosa. Ujedno je jedan od najčešćih poremećaja u svakodnevnoj ljekarskoj praksi.
Simptomi i znakovi deficita zavise od nekoliko dodatnih faktora kao što su: dob, opšte stanje, brzina kojom se razvija nedostatak željeza i istovremeno postojanje drugih bolesti. Oni koji mogu uputiti na sideropeniju i njenu ozbiljniju razvojnu formu, bolest sideropenijsku anemiju, su brojni i vrlo nespecifični, a najčešći su umor, nedostatak koncentracije, smetnje pamćenja, loš uspjeh u školi, pospanost, glavobolja, omaglica, osjećaj nedostatka zraka, lupanje srca, bljedoća kože i sluznica, hladne ruke i noge, oslabljen periferni puls, sistolički šum na srcu, ubrzan rad srca (tahikardija), nizak pritisak, posebno kod nagle promjene položaja tijela.

DOM INFO: Koliko su građani svjesni pojave ovih bolesti?

DR LAZAREVIĆ: Anemija je široko rasprostranjeno oboljenje, jer su vrlo česte, naročito one u reproduktivnom periodu, te ljudi često nisu svjesni koliko je oboljenje rasprostranjeno i nekad zanemareno. A kad se i dijagnostikuje, vrlo često se ne izliječi u potpunosti, zbog nekih odranije ustaljenih, da tako kažem, grešaka u terapiji. Vrlo često, čak i ljekarima, cilj bude popravljanje hemoglobina, međutim problem je što rezerve željeza ne budu dopunjene do kraja, jer to zahtijeva istrajnu terapiju. Tako da cilj terapije sideropenijske anemije nije popravljanje hemoglobina, već feritina, koji predstavlja rezerve željeza.

DOM INFO: Pridaje li se njima dovoljno važnosti u opštoj i zdravstvenoj edukaciji?

DR LAZAREVIĆ: Mislim da se ovom problemu ne pridaje dovoljno važnosti, tj. da je sideropenijska anemija često zanemarena i nedovoljno tretirana. Vrlo često je pratilac drugih oboljenja, nekad i njihov prvi znak može da se očituje širokim spektrom simptoma, tegoba, koje se često zanemare. Otkrivanjem razloga nastanka sideropenijske anemije i, takođe, njenim liječenjem, uveliko se doprinosi poboljšanju kvaliteta života naših pacijenata. Poseban oblik anemije je anemija hronične bolesti, koja je uvijek pratilac nekog drugog hematološkog oboljenja, a takođe i njenim prepoznavanjem, koje nekad bude odloženo zbog primarnog liječenja osnovne bolesti, i terapijom se doprinosi poboljšanju opšteg stanja pacijenata. Potrebno je posebno istaknuti da anemija uvijek počinje prvo trošenjem rezervi i pojavom simptoma, dok je još očuvan nivo hemoglobina, te da je veoma bitno pravovremeno njeno prepoznavanje i liječenje.

DOM INFO: Kakvi su uslovi dijagnostike hematoloških bolesti kod nas, a i samog liječenja?

DR LAZAREVIĆ: Hematologija je grana interne medicine koja se bavi ispitivanjem i liječenjem bolesti krvi ili promjenama u krvi koje su izazvane drugim bolestima. Promjene hematopoeze (procesi stvaranja krvnih ćelija) koje izazivaju druge bolesti su mnogo češće nego primarne bolesti krvi.
Osnovni hematološki pregled, nakon urađenih osnovnih laboratorijskih pretraga, je pregled razmaza periferne krvi. Ovaj preparat će hematolog analizirati korišćenjem svjetlosnog mikroskopa. Kod nekih pacijenata tu je kraj hematološke dijagnostike. Međutim, u određenim slučajevima neophodno je pravovremeno sprovođenje dalje hematološke dijagnostike. U tim situacijama je neophodno sprovesti invazivnu hematološku dijagnostiku, odnosno uzeti uzorke kostne srži iz jedne od dvije hematopoetski aktivne kosti kod odrasle osobe – iz grudne kosti ili iz karličnih kostiju. Materijal dobijen punkcijom i aspiracijom, nakon specifičnih bojenja i nakon mikroskopskog pregleda daje presudne podatke o izgledu i osobinama krvnih ćelija. Biopsija kostne srži, koja se radi iz karlične kosti, daje najbolje podatke o samoj građi (arhitektonici) kostne srži i omogućava sprovođenje dodatnih bojenja (imunohistohemijski pregled). Kod pacijenata s uvećanim limfnim čvorovima kod kojih se sumnja na neko maligno oboljenje, uključujući i leukemije i limfome, potrebno je uraditi biopsiju uvećanog limfnog čvora radi patohistološke i imunohistohemijske dijagnostike. To su sve pretrage koje se rade i kod nas.

DOM INFO: Da li možda postoje rizična ponašanja koja mogu dovesti do ovih bolesti (loša prehrana, pušenje, alkoholizam)?

DR LAZAREVIĆ: Mislim da se dosta danas u svijetu govori o uticaju navedenih navika na nastanak mnogih oboljenja, pa i malignih i hematoloških, ali možda još nedovoljno na našim prostorima. Svakako da postoji, ne jasno dokazana veza između navedenog i nastanka oboljenja, jer to su neka od prvih pitanja koje postavljamo pacijentima kod prvog pregleda i uočeno je da su kod velikog broja ili većine pacijenata ustanovljeno postojanje navedenih negativnih navika. Danas je i te kako prisutna loša prehrana u kojoj nema dovoljne zastupljenosti svih potrebnih sastojaka, u prvom redu proteina, vitamina, minerala, a veća je zastupljenost nedovoljno korisnih i potencijalno štetnih sastojaka koji nikako ne doprinose uspostavljanju prirodne ravnoteže organizma kao osnove zdravlja. O lošem uticaju pušenja, tj. nikotina na aktivne i pasivne pušače se stalno govori, ali i pored toga je previše prisutna navika na našim prostorima.

DOM INFO: Koliko često i koje analize krvi treba zdravi ljudi da rade da bi imali opšti uvid u svoje zdravlje?

DR LAZAREVIĆ: Obuhvata niz aktivnosti kao i redovan sistematski pregled jednom godišnje. Mnogobrojna hronična i maligna oboljenja svakodnevno odnose živote zato jer se kasno otkriju.
Razlozi za kasno otkrivanje bolesti su nepostojanje simptoma u ranom stadijumu bolesti, njihovo zanemarivanje, kasni odlazak na ljekarski pregled, nedovoljna informisanost o bolestima i rizik faktorima za najčešće hronične i maligne bolesti, nedostatak vremena i strpljenja za neophodna ispitivanja i analize.
Najčešći faktori rizika su pušenje, povišen krvni pritisak, visok nivo masnoća i holesterola u krvi, šećerna bolest, gojaznost, fizička neaktivnost, stres, pogrešne navike u ishrani, prekomjeran unos alkohola…
Redovan sistematski pregled, koji se radi jednom godišnje, obuhvata laboratorijski pregled krvi, laboratorijski pregled urina, pregled specijaliste interne medicine sa EKG-om, ultrazvučni pregled abdomena…

DOM INFO: Hematologija je jedna od grana medicine u kojoj se navodno svakodnevno otkrivaju novi uzroci nastanka bolesti i načini liječenja. Kako vi držite korak sa svim dešavanjima s obzirom na to da je BiH ipak daleko od zemalja s naprednim medicinskim istraživanjima?

DR LAZAREVIĆ: Svjedoci smo zaista da medicina svakim danom napreduje i u smislu dijagnostike i terapije, pa tako i hematologija. Taj napredak je toliko brz i obiman da bi bilo skoro nemoguće pratiti ga u stopu u svim segmentima. Ali, ono što se nikad ne smije u našem poslu zaboraviti je posvećenost pacijentu. Jer, kao što su naši stari profesori govorili, da su detaljan razgovor s pacijentom i pregled pacijenta 90% dijagnoze, u to se možemo svakodnevno uvjeriti. Naravno da postoje u određenom segment nedostaci u dijagnostici ili terapiji, ali imamo sreću da imamo i dobre konekcije s velikim centrima u okruženju, tako da u određenim slučajevima, tj. kad za to ima potrebe, našim pacijentima se može omogućiti korištenje njihovim usluga.