LEJLA REŠIĆ: Naša misija je zdrav sistem

Lejla Rešić, ministarka uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske, u prošlom sastavu Vlade bila je najmlađa ministarka, koja je na ovu funkciju došla sa samo 29 godina. Da je prethodne četiri godine dobro radila svoj posao pokazala je i činjenica kada je na istom mjestu ostala i sa novim sastavom Vlade. Ovo joj daje priliku da nastavi započete projekte i pokrene neke nove. O planovima i ambicijama govori ponovo za naš časopis.

DOM INFO: Ponovo ste dobili mandat u novom sastavu Vlade Republike Srpske, pa nam za početak recite koji su novi planovi i projekti koji imaju prioritet?

REŠIĆ: U ovoj godini nas očekuju određene reforme, kako sistema javne uprave, javnih službi, tako i uopšte sistema globalnog funkcionisanja lokalne samouprave. Očekuju nas, naime, i kompletni rezultati popisa, nakon čega će uslijediti analiza stanja u svim jedinicama lokalne samouprave. U 2015. pristupićemo izradi novog strateškog razvojnog dokumenta koji će definisati pravac razvoja lokalne samouprave u Srpskoj, u periodu 2016 – 2020. godina. Vizija razvoja podrazumijevaće uspostavljanje višetipskog koncepta lokalne samouprave, ispitivanje mogućnosti za dalju funkcionalnu decentralizaciju, razvijanje mehanizma međuopštinske saradnje te jačanje uloge mjesnih zajednica u lokalnoj samoupravi. Između ostalog, pristupićemo i sveobuhvatnoj analizi teritorijalne organizacije Republike Srpske.

DOM INFO: Koji su najvažniji projekti koje je Ministarstvo realizovalo za vrijeme Vašeg prvog mandata i u kojim fazama su trenutno?

REŠIĆ: U protekle četiri godine Ministarstvo uprave i lokalne samouprave uspjelo je da napravi važne izmjene sistemskih zakona, koji nisu mijenjani više od deset godina. To su Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o statusu funkcionera u jedinicama lokalne samouprave, Zakon o platama funkcionera, Izborni zakon Republike Srpske… Njime smo uveli devet izbornih jedinica u Srpskoj. Uradili smo inovacije u Zakonu o državnim službenicima, Zakonu o matičnim knjigama, promovisali Elektronsku bazu matičnih knjiga. Tako nešto u RS funkcioniše dvije godine. Opravdanost tog projekta vidjeli smo tokom majskih poplava. Definitivno, naš veliki uspjeh je i donošenje Zakona o gradovima. Teritorijalna organizacija Srpske danas prepoznaje šest gradova u RS. Bilo je tu i brojnih sistemskih rješenja u oblasti regulisanja prava zaposlenih u upravi. Dakle, sve četiri godine smo, između ostalog, posvetili izmjenama sistemskih rješenja jer vjerujemo da jedino zdrav sistem može garantovati zdrava prava svih nas. To je bila naša misija.

Treba napomenuti i to, a na šta smo vrlo ponosni, da je resorno ministarstvo o protekle četiri godine imalo pozitivan revizorski izvještaj, što jasno pokazuje kako i na koji način smo radili.

Sredinom oktobra imali smo i promociju naših lokalnih zajednica u Savjetu Evrope u Strazburu. Gradovi Prijedor i Banjaluka i Turistička organizacija Republike Srpske imali su priliku da pokažu svoje potencijale. Predstavili smo se u najboljem mogućem svjetlu.

DOM INFO: Koje su to pozitivne promjene kao rezultat izmjena i dopuna zakona koje ste naveli?

REŠIĆ: Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi uspjeli smo, prije svega, otkloniti brojne nejasnoće koje smo imali u proteklom periodu, odnosno brojne nelogičnosti. Osnovni zakon je rađen 2003. i do 2013. godine nije imao nikakve značajnije izmjene. Vrijeme je učinilo svoje i neka rješenja koja su bila u primjeni postala su potpuno neprimjenljiva. Izmjenama smo riješili sve te dileme, prije svega u radno-pravnim odnosima. Novitet je da smo uveli mogućnost da svaka lokalna zajednica ima menadžera lokalne zajednice, osobu predviđenu da se bavi samo projektima. Ovo je bilo veoma važno, jer nam se otvaraju mogućnosti za pretpristupne fondove EU. Regulisali smo i pitanje mjesnih zajednica koje u Republici Srpkoj nemaju status pravnog lica i precizirali način učešća građana u njima. Riječju, bazirali smo se na neke životne stvari u zakonu. Sada imamo manje zahtjeva za nadzor, za kontrolu, za bilo kakvu intervenciju Ministarstva i to sve govori da smo uspjeli napraviti ono što smo željeli. Naravno, tu ima prostora za unapređenje i time se treba baviti u nekom narednom periodu.

DOM INFO: Kakva je trenutna ekonomska situacija u lokalnim zajednicama u RS?

REŠIĆ: Što se tiče ekonomske situacije uopšte u lokalnim zajednicama, možemo reći da unazad nekoliko godina Republiku Srpsku prate teška ekonomski izazovna vremena. Lokalne zajednice su poštovale preporuke Vlade RS, poštovale svoje mogućnosti, uvodile su mjere štednje i pametne preraspodjele, realno planirale budžete i bez obzira na umanjenje budžeta i sve te izazove, mi u posljednje četiri godine nismo imali većih problema u funkcionisanju nijedne lokalne zajednice, sa aspekta finansijske situacije. Poteškoća jeste bilo i njih smo prevazilazili, ali nismo imali ozbiljan problem da neka zajednica nije mogla izvršavati svoje obaveze u bilo kom segmentu. Naravno, poplave u maju donijele su dodatno otežavajuću okolnost. Formiran je Fond solidarnosti, podijeljeni su vaučeri za sve poplavljene koji su pretrpjeli štetu na stambenim objektima da bismo građane vratili u svoje domove.

Projektima koji se odobravaju ravnomjerno pomaže se cijela Srpska. To govore i podaci IRB-a i Fonda za razvoj, koji je i dalje aktivan, 51 odsto projekata je otišlo na tzv. zapadni, a 49 odsto na istočni dio. Ravnomjerno podržavamo projekte iz svih krajeva Srpske.

DOM INFO: Šta ove godine mogu očekivati opštine što se tiče dodjele konkretnih bespovratnih sredstava, posebno one nerazvijene?

REŠIĆ: Republika Srpska u protekle četiri godine broji 63 lokalne zajednice. Pridružila im se i opština Stanari, koja je nastala izdvajanjem iz teritorije grada Doboja. Ostalo je da se riješe i formalno pravni uslovi, da zakoni stupe na snagu, time će i zvanično postati 64. opština u Srpskoj. U Republici Srpskoj 33 opštine imaju status izrazito nerazvijenih, odnosno nerazvijenih opština, dok ostale imaju status srednjerazvijenih i razvijenih. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave grantom pomaže izrazito nerazvijene i nerazvijene opštine. Taj grant se unazad nekoliko godina kretao od 3,5 miliona, a ove godine on je iznosio milion KM. Pokušavamo obezbijediti i podršku kroz projekte. Ono na čemu smo posebno radili je obezbjeđivanje finansiranja projekata iz sredstava Fonda za lokalni razvoj.

U tom fondu imamo obezbijeđenih nešto više od pola miliona maraka, 180.000 KM u Fondu obezbijedila je Vlada RS, ostali novac donatori, Švajcarska agencija za obnovu i razvoj i tehnička podrška UNDP-a.

Nedavno je u Banjaluci potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za devet projekata u Republici Srpskoj, ukupne vrijednosti milion KM. Predstavnici osam opština i jednog javnog preduzeća potpisali su ugovor s Investiciono-razvojnom bankom (IRB) Republike Srpske i predstavnicima donatora i implementatora projekta “Finansijski mehanizam za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Republici Srpskoj”.

Švajcarska razvojna agencija je za ovaj projekat obezbijedila 572.000 KM, Vlada Republike Srpske 172.000 KM, IRB tehničku pomoć, dok opštine u sufinansiranju ovog projekta učestvuju sa 400.000 KM.

Svrha ovog mehanizma je da pružimo podršku realizaciji prioriteta utvrđenih strategijama razvoja jedinica lokalne samouprave i tako doprinesemo jačanju javnih usluga i ruralnog razvoja u Srpskoj. Odobreno je devet projekata, pet projekata koji se tiču poboljšanja kvaliteta javnih usluga i četiri projekta koji se odnose na razvoj privrede i poljoprivrede u ruralnim područjima.

Potpisivanje ugovora uslijedilo je nakon potpisivanja memoranduma između Švajcarske razvojne agencije, Razvojnog programa UN (UNDP), Ministarstva finansija Republike Srpske, Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske i IRB-a kao implementatora ovog projekta.

U svakom slučaju, primarni cilj ovog finansijskog mehanizma je pružanje konkretne podrške projektima lokalnih zajednica koji se zasnivaju na potrebama građana i proizlaze iz lokalnih razvojnih strategija. Konkretno, radi se o projektima u domenu komunalne infrastrukture, primarne zdravstvene zaštite i razvoja poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj.

Vjerujemo da će usluge biti unaprijeđene za 16.000 građana u odabranim opštinama, dok će projektima podrške razvoju poljoprivrede biti obuhvaćeno 105 poljoprivrednih domaćinstava.

Na primjer, Dom zdravlja Šipovo dobio je sredstva za nabavku novog sanitetskog vozila, a opština Srbac donaciju od 100.000 KM za razvoj proizvodnje bobičastog voća i hladnjače.

DOM INFO: Kakvu saradnju imate sa Savezom opština i gradova?

REŠIĆ: Saradnja sa Savezom opština i gradova je partnerska. Oni su vrlo zahtjevan sagovornik, ali pravi naš partner. Zahvaljujući toj saradnji, donijeli smo, nakon deset godina, Zakon o lokalnoj samoupravi. Radili smo sa Savezom, ali i sarađivali s načelnicima 63 lokalne zajednice i nema razloga da tako ne bude i u budućnosti.