Zakonski okvir postoji, procedura nije komplikovana, a zainteresovanih ima. To je, ipak, samo početak neke vrste „reforme“ u energetskom sistemu čitavog regiona, koja podrazumijeva da se na distributivne mreže mogu priključiti i mali kupci proizvođači, popularno nazvani prozjumeri. Sa fokusom na obnovljive izvore energije i „ozelenjavanje“ kako energetike, tako i cjelokupne privrede, priključenje solarnih, fotonaponskih sistema i sve ono što taj proces prati, bilo je u centru pažnje jednog od panela ovogodišnjeg SET-a, koji je u prethodna tri dana u Trebinju okupio renomirane, regionalne stručnjake iz oblasti energetike, ali i digitalizacije.
Neminovne promjene u energetskom sistemu ne mogu se ni zamisliti bez procesa digitalizacije i jake telekomunikacione infrastrukture, smatra Goran Starčević, rukovodilac sektora automatizacije u kompaniji Prointer ITSS, članici Infinity International Group, i jedan od panelista u Trebinju. Zbog toga je jako važno okupljati stručnjake iz oblasti automatizacije i energetike iz čitavog regiona i osluškivati šta se na tom polju dešava.
„Kompanije koje djeluju na našem tržištu spremne su za digitalizaciju i decentralizaciju sektora energetike koja se sve češće pominje. Stručnjaci iz kompanije Kaldera, članice naše grupacije, koja se već isprofilisala u oblasti energetike, zajedno sa našim IT stručnjacima aktivno prate sve što se dešava na ovom planu i pripremaju sopstvena rješenja poput digitalnih trafo stanica i sistema za upravljanje mrežom, jer će to vremenom biti najpotrebnije”, objašnjava Starčević.
Zakonom o obnovljivim izvorima energije koji je Republika Srpska donijela prije godinu dana, baš kao i Zakonom o električnoj energiji, propisana je obaveza operatorima distributivnih sistema da pojednostave postupak priključenja kupaca proizvođača na mrežu, podsjeća Sanja Rikalo, još jedan od panelista SET-a i direktor direkcije za poslove ODS Elektroprivrede Republike Srpske. Zahvaljujući pojednostavljenoj proceduri i saradnji sa stručnjacima iz oblasti automatizacije i energetike, na mrežu je već priključeno više od 20 kupaca proizvođača, odnosno solarnih sistema.
„Procedura priključenja ima nekoliko koraka koje sam kupac treba da ostvari u komunikaciji sa operatorom. To podrazumijeva da se potencijalni kupac proizvođač najprije obraća operatoru sa zahtjevom za izmjenu ugovora, a nakon pribavljene dokumentacije i izvođenja radova, distributer izdaje seritifikat o priključku. Sa tim sertifikatom i deklaracijom, kupac proizvođač stiče samostalnost“, kaže Rikalo.
Po uzoru na ovakva rješenja, pravni okvir za priključenje prozjumera na mrežu uskoro će biti uspostavljen i u Federaciji BiH, kaže Senad Aganović, rukovodilac sektora za tehničke poslove i licence Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH, naglašavajući da sve to podrazumijeva i značajna ulaganja u postojeće kapacitete.
„Prozumjeri u BiH su svi oni koji žele da proizvode električnu energiju za svoje potrebe i uglavnom se radi o solarnim objektima na krovnim površinama. Treba računati da će značajan broj faktora uticati na opredjeljenje kupaca, a jedan od njih je upravo obezbjeđivanje kapaciteta, ali i problemi distributivne i prenosne mreže i konekcije. Interes postoji, kupci proizvođači traže informacije, ali ključni momenat je da nam za to trebaju kvalitetni podsticaji. Upravo zato moramo odrediti koje su to ciljne grupe koje želimo da subvencionišemo, neke u potpunosti, a neke djelimično”, smatra Aganović.
Još jedan ključni momenat je pitanje uštede, kao glavni motiv kupaca proizvođača, naglašava Goran Starčević i objašnjava da je „mana“ solarnih sistema to što se energija proizvodi tokom dana, a troši noću.
„Ako sistem proizvodi energiju u vremenu kad niste kod kuće, teško je ostvariti uštedu, a sa druge strane, moglo bi doći do dodatnog opterećenja mreže, jer proizvodimo energiju koja u tom trenutku nije potrebna. Jedan od načina da se to prevaziđe je da prozjumeri budu opremljeni nekim vidom skladištenja te energije. Sada je to sistem baterija, a u budućnosti govorimo o reverzibilnim elektranama i pretvaranju jedne vrste energije u drugu. Na taj način bi svako domaćinstvo bilo i proizvođač i potrošač za sebe, postigle bi se uštede i ne bismo opterećivali mrežu”, objašnjava Starčević.
Povrat investicije, način tretiranja naknada, ali i uštede, pitanja su na koja još traže odgovore i u Srbiji koja je koncept kupca proizvođača u sistem uvela prije nepune dvije godine. Uz sve nedostatke koji se ispravljaju “u hodu”, on se ipak pokazao kao veoma uspješan, jer je u poslednjih godinu dana na mrežu priključeno više solarnih elektrana nego u posljednjoj deceniji.
Projektima “3000 plus” i “500 plus” i Crna Gora je uspjela da višestruko poveća udio solarnih elektrana u svom energetskom sistemu, iako se i u tom dijelu regiona susreću sa istim ili sličnim izazovima i problemima.
Upravo zbog toga, razmjena iskustava od velike je važnosti, saglasni su stručnjaci i panelisti SET-a, koji je i ove godine uspio da otvori teme koje će, u čitavom regionu, obilježiti budućnost energetskog sektora.
