Klimatske promjene su najintenzivnije u urbanim centrima i mora se voditi računa oko zastupljenosti zelenih površina i sadnje parkovskog drveća koje bi imalu funkciju prilagođavanja na klimatske promjene, navodi se u Zaključcima šestog Samita energetike Trebinje.
– Uvažavajući našu opredijeljenost u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, moramo tražiti rješenja koja će ublažiti klimatske promjene, zaustaviti porast C02 i omogućiti postepenu dekarbonizaciju, te povećanje učešća obnovljivih izvora i stabilnost snabdijevanja električne energije
Najprihvatljivije rješenje je korišćenje miksa obnovljivih izvora koji će vremenom potpuno zamijeniti energiju dobijenu iz fosilnih goriva. Nužan je integralni pristup, koji podrazumijeva integraciju novih energetskih rješenja u sve sektore.
Stabilnost elektroenergetskog sistema, posebno pri zahuktaloj integraciji obnovljivih izvora energije, mora se graditi kako kroz nove prenosne interkonekcije tako i razvoj skladišnih kapaciteta.
Skladištenje energije u nacionalnom i regionalnom kontekstu dobija sve više na imperativu zbog istih ili sličnih vremenskih uslova u okviru jednog regiona što umanjuje amortizaciju energetskog debalansa korištenjem isključivo prenosnih interkonekcija.
Sudionici panela o prenosu električne energije i djelimičnom raspadu sistema Bosne i Hercegovina, Crne Gore, Albanije i Hrvatske 21. 6. 2024. godine složili su se da tržište električne energije u regionu i integracija obnovljivih izvora energije dovode do izazova u pogonu prenosnih mreža koje će u budućnosti operatori prenosnih sistema morati rješavati kroz međusobnu saradnju i čvršću koordinaciju.
Djelimični raspad sistema prošle godine bio je posljedica nastanka nekoliko malo vjerojatnih događaja i rezultati istraživanja uzroka tih događaja dovešće do dodatnih pogonskih mjera koje će vjerojatnost nastanaka budućih raspada dodatno smanjiti.
Izuzetno dinamična diskusija na panelu “Koliko košta moj PPA” pokazala je značaj dugoročnih ugovora o otkupu električne energije iz OIE u novom dizajnu evropskog tržišta. Panelisti su se složili da PPA ugovori pozitivno utiču na veliku volatilnost tržišta, da deriskiraju proces realizacije projekata OIE i da u načelu omogućavaju održivu zelenu energetsku tranziciju.
Iako su poslednje 3 godine u zemljama EU zabelezeni trendovi rasta broja zaključenih PPA ugovora, rizici koji prate njihovo zaključenje i realizaciju nisu zanemarljivi. Ugovori moraju biti takvi da omogućavaju benefit i prodavcu (OIE) i kupcu elektrićne energije, bilo da se radi o trgovcu ili industrijskom potrošaču, te je stoga definisanje produkta prihvatljivog za obe strane kljućno za zakljućenje jednog PPA. Prognoza je da će do 2030. godine u zemljama EU novih 500GW instalisanog kapaciteta biti predmet PPA ugovora.
Panelisti su se složili da u zemljama zapadnog Balkana postoje potrebni uslovi za razvoj tržišta PPA i to su pokazali do sada zaključeni ugovori pre svega u Hrvatskoj i Srbiji, ali su i dodali da je neophodno promeniti mindset.
Na kraju panela pored optimističnih poruka panelisti su apostrofirali CBAM kao dodatni rizik koji moze odložiti ne samo razvoj trzista PPA ugovora već moze negativno uticati na celokupno tržište električne energije u zemljama zapadnog Balkana.
Da bi obezbedili veću integrisanost OIE moramo raditi dalje na fleksibilnosti sistema. Rješenja kao što su skladišta i baterijska skladišta, kao i upravljanje potrošnjom su krucijalna.
I dalje postoji puno prepeka kako u smislu mrežnih pravila tako i u smislu automatizacije mreže za široku primjenu tih rješenja.
U EU se fokus subvencionisanja upravo pomjera ka baterijskim skladištima i to je nešto što će se dešavati u našem regionu u budućnosti. Kompanije koje na vrijeme investiraju u zelene tehnologije i održive proizvodne procese, ove promjene mogu iskoristiti kao priliku za razvoj, smanjujući svoje
emisije, troškove, te ostvarujući konkurentske prednosti na EU tržištu.
Uvođenje usaglašenog regionalnog pristupa prema EU ETS-u može poboljšati konkurentnost zemalja Zapadnog Balkana, omogućiti lakše prilagođavanje EU klimatskim politikama i potaknuti industrije da ulažu u zelene tehnologije i smanje emisije, čime bi se olakšala energetska tranzicija.
Neophodno je da se države fokusiraju na reforme koje će dovesti do spajanja tržišta električne energije sa EU tržištem, te da izrade jasan plan za implementaciju ostalih zahtjeva – saopšteno je sa SET-a.
