Akcenat na stanju energetike i proizvodnji električne energije u postojećim proizvodnim pogonima do potpune dekarbonizacije energetskog sektora, trebao bi biti u umrežavanju, kada su u pitanju zemlje regiona, zaključeno je nakon prve i možda i najvažnije panel diskusije petog Samita energetike Trebinje.
Zemlje regiona, koliko god željele da se uključe u projekte koji podrazumijevaju potpunu dekarbonizaciju u energetici, još ne mogu da se odreknu ni termoelektrana, dok je potreba za novim hidroelektranama za sada jako izražena i potrebno je graditi nove hidrološke objekte.
Na ključno pitanje prvog panela o povezivanju, odnosno umrežavanju elektroprivrednih preduzeća u region kao odgovor na energetske i klimatske politike Evropske unije, u potpunosti je odgovoreno, kako je to potvrdio i moderator ovog panela profesor Nikola Rajaković.
“Bili smo jednoglasni da nam treba više umrežavanja, na koji je način i region kao cjelina jači, pa je s tim u vezi potrebni i dovršiti ono što smo zajedno započeli, a tu mislim pre svega na Sliv Drin, ali isto tako započinjati i nove regionalne projekte i podsticati ih”, kazao je Rajaković.
On je posebno izdvojio vrlo značajan projekat na koji je ukazano i na panelu, a tiče se regionalnog tržišta električne energije, ali, kako kaže, ima tu još i puno otvorenih pitanja, o kojim su se svi panelisti složili.
“I sigurnost isporuke električne energije, i održivost energetskog sektora, kao i takmičarska priroda energetskog sektora sa ciljem da kupci imaju što niže cijene električne energije – sve to se može podvesti funkciji umrežavanja i da umrežavanje doprinosi dobrim performansama elektro-energetskog Sistema”, dodao je Rajaković.
Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović je kao jedan od zajedničkih projekata pomenutog sliva rijeke Drine, kazao da se prije par nedelja iskristalisala ideja oko iskorištavanja voda ove rijeke, prvenstveno srednjeg i donjeg sliva.
“Potpuno je logično učešće dvije države koje graniče na ovoj rijeci, odnosno Republika Srpska i Federacija da supstituišu istim procentima, a da drugu polovicu korištenja rijeke Drine ima Srbija, pa, s obzirom da postoji politička volja i saglasnost da se to radi, slijedi zajednički dogovor Republike Srpske i Federacije sa jedne i Srbije sa druge strane, kako bi se iznjedrilo rješenje i mjestu registracije kompanije koja bi tu gradila sedam elektrana i na koji način, da li samo Srednju, a poslije Donju drinu”, kazao je Petrović, prenose Nezavisne.
