Nekoliko klikova na vašem računaru ili mobilnom telefonu i sve prijave koje ste bili u obavezi da predate u Poresku upravu Republike Srpske već su stigle na njihovu adresu. Zahvaljujući SAP Integrisanom informacionom sistemu, poreski obveznici od prije desetak dana ni zbog jedne prijave više ne moraju da stoje u redovima. U uslovima pandemije koronavirusa to nam je posebno važno, ali je u pitanju i dobrobit na duge staze, kaže direktor Poreske uprave Republike Srpske, Goran Maričić.
Objašnjava da to u praksi znači uštedu vremena i novca poreskih obveznika, ali i veću efikasnost uprave kroz bolje upravljanje procesima i resursima i pouzdaniju evidenciju o prijavljenim porezima.
Ko i na koji način te usluge može koristiti?
Maričić: Poreske prijave elektronskim putem mogu podnositi obveznici koji su registrovani za elektronske usluge Poreske uprave RS, koje su u potpunosti besplatne. Registracija za elektronske usluge je vrlo jednostavna i to putem portala https://eusluge.poreskaupravars.org/. Potrebno je popuniti propisani obrazac, predati ga u nadležnu područnu jedinicu Poreske uprave Republike Srpske i preuzeti pristupne podatke (korisničko ime i lozinka). Moguća je i elektronska registracija, bez dolaska u Poresku upravu, a korisnik koji se registruje na ovaj način, dobija mogućnost pregleda i preuzimanja računa poreza na nepokretnost. Naravno, poreske prijave osim 1002-Mjesečna prijava poreza po odbitku i prijava za takse (komunalnu, republičku i boravišnu) i dalje se mogu podnositi i fizički i u elektronskom obliku.
Jesu li poreski obveznici u mogućnosti da od trenutka podnošenja prijave do njene “realizacije” isprate čitav postupak?
Maričić: Da, poreski obveznici imaju mogućnost da isprate u kojoj fazi se nalazi prijava koja je elektronski poslata. Time mogu da otklone nedoumice da li je dokument prošao, da li je primljen i da li je sve u redu.
Da li je čitav postupak, prema Vašoj ocjeni, dovoljno jednostavan za “upotrebu”, tako da ga bez problema mogu koristiti svi oni koji imaju pristup internetu?
Maričić: Postupci podnošenja poreskih prijava i plaćanja poreza su relativno jednostavni, iz razloga što su i prijave jednostavno koncipirane. Omogućeno je da svoje obaveze, nakon registracije za korišćenje elektronskih usluga, izvršavate sa svega nekoliko klikova na vašem računaru, laptopu, mobilnom telefonu ili tabletu.
Može li se već sada procijeniti koliko takav način podnošenja poreskih prijava skraćuje čitavu proceduru?
Maričić: Ovim je postupak podnošenja poreskih prijava značajno olakšan. Kao prvo, poreski obveznici ne moraju dolaziti na šaltere, mogu veoma jednostavno pregledati i provjeriti status svoje prijave i obaviti eventualne korekcije. Dalje, nema potrebe za gomilanjem papirne arhive ni kod poreskih obveznika ni u Poreskoj upravi, jer se ti dokumenti čuvaju u elektronskom obliku, što je ušteda i u prostoru i u papiru. Takođe, poresku prijavu elektronski možete poslati u bilo koje vrijeme, dok ste ranije bili ograničeni na radno vrijeme šaltera, uz gužve i slično. Međutim, naš mentalitet je takav da često pokazujemo strah od promjena, naročito u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Svjesni smo da će biti onih kojima elektronsko poslovanje nije dovoljno „opipljivo“, u smislu: da li je račun koji sam platio elektronski uopšte plaćen, jer nemam odrezak, da li sam prijavio radnika elektronski ako nisam bio lično i čekao ispred šaltera i slično. Ipak, vjerujem da je većina spremna za digitalno doba i očekujem da će poreski obveznici početi masovno da koriste mogućnost elektronskog podnošenja prijava.
Koliko će takav vid “komunikacije” sa poreskim obveznicima olakšati posao PU i da li će ga ubrzati?
Maričić: Koliko će ovim posao Poreske uprave biti ubrzan i olakšan govori samo podatak da na godišnjem nivou u Poreskoj upravi Republike Srpske bude podneseno, u prosjeku, oko 1,6 miliona poreskih prijava uključujući prijave za upis u Fiskalni registar nepokretnosti i prijave koje se odnose na Jedinstveni sistem za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa. Najveći broj podnesenih prijava odnosi se na Mjesečnu prijavu poreza po odbitku-Obrazac 1002, čije podnošenje je obavezno elektronski. Kada je riječ o mjesečnom nivou, u prosjeku bude podneseno oko 140.000 poreskih prijava s tim da treba uzeti u obzir rokove podnošenja prijava, tako da se u pojedinim mjesecima podnese i veći broj poreskih prijava od navedenog prosjeka. To vam govori dovoljno o značaju uvođenja elektronskog podnošenja poreskih prijava.
Može li se reći da će PU tim načinom poslovanja biti još efikasnija?
Maričić: Naravno. Vodeći se time u razvojnim planovima za bolju Poresku upravu RS, krenuli smo u projekat uvođenja E-usluga kako bismo stvorili novi kvalitet u komunikaciji sa poreskim obveznicima. Naša E-usluga omogućava, bez papirologije, putem „virtuelnog interaktivnog šaltera“ neograničen pristup svim našim e-uslugama na jednoj veb lokaciji. U okviru ove usluge odvija se bezbjedna razmjena elektronskih dokumenata između poreskog obveznika i uprave. Krajnji cilj projekta E-usluga jeste unapređenje poslovne klime kroz smanjenje troškova vezanih za izradu papirnih dokumenata, smanjenje obima poslova vezanih za unos, kontrolu i arhiviranje papirologije, uštedu vremena za poreske obveznike, uštedu u poštanskim troškovima dostave dokumenata, jednostavno pretraživanje dokumenata u elektronskoj arhivi i smanjena mogućnost njihovog gubitka. E-usluge zadovoljavaju visoke bezbjednosne standarde kako bi se prenos podataka u elektronskim transakcijama odvijao kontinuirano bezbjedno, bez rizika od krađe i kompromitovanja. Elektronske usluge Poreske uprave aktivno koristi skoro 20 hiljada korisnika, a ono što planiramo u narednom periodu jeste dalji rad na promociji i povećanje obuhvata poreskih obveznika, kako bi poslovanje učinili još efikasnijim.
Da li je takav vid poslovanja ujedno i najtransparentniji mogući?
Maričić: Svakako da je elektronska komunikacija jedan vid transparentnog poslovanja, prije svega jer ne dozvoljava uticaj ljudskog faktora i eliminiše bilo kakve loše namjere poreskih obveznika i poreskih službenika. Bilo koji dokument poslat elektronskim putem je aspsolutno zaštićen na svom putu od poreskog obveznika do Poreske uprave i obrnuto. Takođe, automatizacija naplate javnih prihoda u Poreskoj upravi implementacijom SAP Integrisanog informacionog sistema donijela je veću transparentnost, jer je onemogućila uticaj ljudskog faktora. Naime, sistem sam kreira opomene za prijavljivanje i plaćanje poreskih obaveza i pokreće postupke prinudne naplate, što je unaprijedilo naplatu.
U saradnji s kim je taj projekat realizovan i kroz koje faze?
Maričić: Elektronsko dostavljanje poreskih prijava nije bilo dovoljno razvijeno iz razloga što u Republici Srpskoj, do 2016. godine, nije postojao organ ili organizacija koja je bila ovlašćena za izdavanje elektronskih potpisa. Nakon donošenja novog Zakona o elektronskom potpisu, kojim su i organi uprave dobili ovlašćenje za izdavanje elektronskih certifikata, mi smo u saradnji sa USAID razvili svoje certifikaciono tijelo (CA) za izdavanje nekvalifikovanih elektronskih potpisa za potrebe elektronskog podnošenja poreskih prijava i taj način poslovanja započeli smo 1. januara 2017.godine. Uslijedilo je postepeno razvijanje elektronskih servisa i to u okviru implementacije SAP Integrisanog informacionog sistema koji realizujemo sa konzorcijumom firmi „Sirius 2010“ Banjaluka, „Prointer ITSS“ Banjaluka i „Prointer ITSS“ Beograd.
Republika Srpska je zahvaljujući ovim elektronskim prijavama postala i primjer u regionu. Dokle su, u tom poslu, stigle vaše kolege iz susjednih zemalja?
Maričić: Poreska uprava Republike Srpske u procesu digitalizacije ide u korak sa zemljama u okruženju. Nastojimo da nagli rast i razvoj informacionih tehnologija pratimo kako usavršavanjem stručnog kadra tako i razvojem informacione infrastrukture, kako bi stvorili osnovne pretpostavke daljeg unapređenja elektronskih servisa i proces digitalizacije držali na što višem nivou.
Kad se sve zaokruži, šta je takav projekat konkretno donio i omogućio Poreskoj upravi? Da li je ispunio vaša očekivanja?
Maričić: Implementacija SAP Integrisanog informacionog sistema, kojom smo uspostavili integraciju i automatizaciju poslovnih procesa značajno je uticala na rast naplate javnih prihoda, pojednostavljenje procedura, jedinstveno postupanje zaposlenih, unapređenje usluga poreskim obveznicima. Između ostalog, omogućeno nam je automatsko izdavanje opomena i obavještenja o preplati, kao i izrada rješenja prinudne naplate, koja više ne zavise od subjektivnog faktora, što je imalo pozitivan efekat na naplatu javnih prihoda. Sistem apsolutno ispunjava naša očekivanja. Pored svega toga, treba napomenuti i da će taj sistem obezbijediti reorganizaciju Poreske uprave u smislu smanjenja tehničkih poslova, a radnici će se preusmjeriti u kontrolu i u edukaciju poreskih obveznika. Razvoj ovih sektora omogućiće veći procenat dobrovoljnog izmirenja obaveza od strane poreskih obveznika, što je svima cilj.
