Punih pet godina gradimo domaću kompaniju koja se može pohvaliti kvalitetom, kadrom, društvenom odgovornošću u poslovanju. Ova kompanija hrani naše porodice, izmiruje sve svoje obaveze i ne odustaje od vizije da prije svega mladim ljudima pružimo šansu da rade posao koji vole i za koji su se školovali.
Za to vrijeme, Prointer nekima konstatno služi kao tema na kojoj pokušavaju da grade svoj „imidž“. To je, ovih dana, zaista prešlo granicu, pa smo i mi reagovali, iako nam ta vrsta komunikacije nije svojstvena, kaže Bojan Vujić, generalni direktor kompanije Prointer ITSS, objašnjavajući pisanu reakciju kompanije koja se prije nekoliko dana pojavila u javnosti.
Neki bi rekli da ste bili neuobičajeno oštri. Šta Vas je najviše isprovociralo?
– Korektnost i to što smo godinama, uprkos svemu čemu smo bili izloženi, birali riječi, neki očigledno ne razumiju. Zbog javnosti, a i zbog nas samih, u prvom redu naših zaposlenih iznijeli smo svoj stav i iza njega čvrsto stojimo.
Kompanija Prointer najavljuje da će u ovoj krizi pomoći mikrobiznisima u Republici Srpskoj. O čemu se radi?
– Od početka epidemije pomogli smo gdje god smo mogli, naročito zdravstvenom sektoru, svjesni činjenice da je situacija u kojoj smo se svi našli nesvakidašnja i neizvjesna. Naročito nam je važno da pokažemo da jedni bez drugih ne možemo da funkcionišemo i da je zdrav privredni sistem ključan za sve nas, od najmanjih do najvećih. Zato smo odlučili da narednog mjeseca uputimo poziv preduzećima koja su bila direktno pogođena krizom, a kojima ćemo pomoći kroz nepovratne grantove. To se odnosi na one koji imaju manje od deset zaposlenih i, naravno, nisu otpuštali radnike. Nekima ćemo pomoći i besplatnim, prezentacionim sajtovima za mikrobiznise, a sve to zaokružiti podrškom kampanji „Naše je bolje“. Za to su se zainteresovali i naši partneri. Vjerujem da ćemo uraditi dobar posao.
Već smo skoro dva mjeseca pod restriktivnim mjerama zbog pandemije koronavirusa i sad se već čuju najave o nekoj vrsti relaksacije. Koliko je to značajno za privredu?
– Vjerujem da većina privrednika, prije svega u malim i srednjim preduzećima, doslovno broji dane u kalendaru i čeka da se poslovni procesi vrate u normalu. Potpuno je razumljivo da je u zdravstvenoj krizi ovakvih razmjera, na trenutak, sve moralo da stane. Uostalom, stao je čitav svijet, ali svi očekujemo da se u maju privreda ozbiljnije pokrene, jer je od presudnog značaja da se održe i proizvodnja i potrošnja. O tome najbolje svjedoči potez američkih proizvođača nafte koji su, nakon sunovrata cijena na naftnom tržištu, uz gorivo davali i novac, samo da se lanac proizvodnje i potrošnje ne prekine. Za nas je, naravno, jako bitno šta će se dešavati u okruženju. Primjera radi, Vlada Hrvatske u procesu nabavki sada prioritet daje domaćim subjektima, jer želi da što više stimuliše domaće snage i kapacitete. Naši privrednici su svjesni da će mjere biti postupno relaksirane i tome će se prilagođavati, ali sve ono što se može ubrzati, treba ubrzati, jer je svaki dio u tom mehanizmu bitan. Ako se i najmanji pokrene, to će se osjetiti.
Kako je, globalno posmatrano, prošao IT sektor u ovoj krizi?
– Teško je praviti procjenu na globalnom nivou. Što se tiče Prointera, naš prevashodni cilj je bio da sačuvamo kadar i u tome smo uspjeli. Sa svim onim što smo i prije krize planirali, u smislu usavršavanja ljudi i razvoja potencijala, nismo stali, a svaki dan nam stižu prijave na konkurse za zapošljavanje. Svjesni smo i znamo da svaka kriza dođe i prođe, a ljudi ostaju. Naravno, bilo je nerealno očekivati da će nas ova kriza zaobići, ali je činjenica da IT sektor, zbog svojih kreativnih potencijala i inovativnih rješenja, uvijek ima šansu više. Pokazalo se još nešto, a to je da je važno da postoje IT kompanije koje posluju na domaćem tržištu i sa njim dijele i dobro i loše, jer su oni koji su isključivo radili za inostrano tržište sada u nešto lošijoj poziciji.
Da li to što su savremene tehnologije i u ovoj krizi dokazale da su nezamjenjive u svakodnevnom životu može biti vjetar u leđa IT sektoru?
– Apsolutno. U ovoj krizi se posebno pokazalo da je korišćenje savremenih tehnologija za mnoge bilo spas i da neki bez njih ne bi ni opstali. S druge strane, ima i onih koji su upravo zahvaljujući tim tehnologijama čak i u ovo teško vrijeme pokrenuli biznis i realizovali neke sjajne ideje. IT sektor je dokazao da je branša koja nudi ogroman potencijal i nije vezana samo za ljude sa tehničkim zanimanjima. Imate mnoštvo interesantnih pozicija u IT sektoru na kojima su ekonomisti, a koje mladi ljudi sa tom diplomom možda i ne razmatraju, zamišljajući sebe, recimo, isključivo u finansijskom sektoru. Zato su naši konkursi uvijek otvoreni za one koji žele da rade, uče i oprobaju se u vještinama koje nisu ni slutili da posjeduju. Uostalom, nakon svega ovoga, teško da će iko više moći da ospori da svi zajedno, od najmanjeg do najvećeg biznisa, moramo ulagati u tehnologije i osvajati ih, mnogo više nego do sada.
Jedna od najtežih posljedica krize je gubitak radnih mjesta, a vijesti o otpuštanju radnika uveliko stižu iz regiona i čitavog svijeta. Na koji način se u privatnom biznisu i kompanijama može reagovati da se takav scenario izbjegne? I može li se izbjeći u ovakvoj situaciji?
– Mislim da može i mora. Otpuštanje radnika najgore je „rješenje“ za svaku kompaniju i preduzeće koje namjerava da opstane. Razumijem da je svakome ko je ovih mjeseci morao da stavi ključ u bravu bilo teško da isplati radnike i izmiri sve obaveze, ali je, s druge strane, važno za poslodavca da sačuva ono što je najvrednije, a to su zaposleni. Naš koncept i vizija od starta su isti – znali smo da će neka kriza doći, ali i da ona mora da prođe, a kad prođe, trebaju nam ljudi i kvalitetan kadar. Mi smo mnogo ulagali u svoj kadar i opcija otpuštanja radnika nije ni razmatrana. Naprotiv, i dalje zapošljavamo nove ljude i nismo odustali od ranije osmišljenih ideja i projekata za čiju realizaciju će nam trebati novi potencijal i energija.
Ipak, da li je protivteža otpuštanju smanjenje plata?
– Nekima je, svakako, i to bila jedna od izlaznih strategija, u smislu da od dva zla izaberu manje. I to mogu da razumijem, s obzirom na okolnosti, ali ni tu mjeru ne smatram dobrom, prije svega zbog činjenice da svaka vrsta nesigurnosti kod zaposlenih ima kontraefekat za firmu. Mi smo išli u sasvim drugom pravcu – neke plate smo i povećali, upravo da bismo našim zaposlenima pokazali da su oni ključ svega i da na njih, u istom kapacitetu, računamo i kad ova kriza prođe, a proći će. Potrebno je samo malo strpljenja.
Hackathon je privukao dosta pažnje
Proaktivan pristup krizi Prointer je pokazao i kroz prvi online hackathon u BiH, na kojem su se tražila IT rješenja u borbi protiv pandemije, a tri najbolja su već izabrana i nagrađena. O kakvim je rješenjima riječ i kako će biti primijenjena?
– Da, prvo takvo takmičenje na ovim prostorima privuklo je dosta pažnje i okupilo brojne učesnike iz čitave Bosne i Hercegovine, a ono što me posebno raduje je činjenica da je stiglo mnoštvo sjajnih ideja i rješenja što samo svjedoči o tome koliko imamo IT talenata i entuzijasta. Upravo razmatramo kojem od prijedloga da damo prioritet, odnosno koji će se pokazati kao najkorisniji. Za sada smo najbliži odluci da podržimo rješenja koja će pomoći privrednicima, ali i osjetljivim kategorijama društva.
