RAZGOVARALA Maja Arsenović
“Cemex” Hrvatska najveći je regionalni proizvođač cementa s tradicijom poslovanja dužom od sto godina. Ta firma danas, uz tri cementare i dva kamenoloma agregata u Hrvatskoj, posluje kroz ukupno sedam betonara strateški rasprostranjenih u Dalmaciji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. “Cemexovi” proizvodi prisutni su na tržištu Bosne i Hercegovine već decenijama, a od 2006. godine na tržištu djeluju i kroz vlastitu firmu “Cemex BH”. Sa Velimirom Vilovićem, direktorom prodaje i logistike u “Cemexu”, razgovarali smo o širenju poslovanja ove kompanije na tržištu Bosne i Hercegovine, o stanju u građevinskoj oblasti, zaštiti životne sredine i o projektima iz BiH koje “Cemex” i ove godine šalje na međunarodno takmičenje “Cemex Building Award” u Meksiku.
DOM INFO: Kojim proizvodima se “Cemex” posebno ponosi?
VILOVIĆ: Kad je riječ o našim proizvodima u regiji, naši uvrećani i rasuti cementi koji nose brand Dalmacijacement, ili tzv. splitski cement, najcjenjeniji su na tržištu, a ono čime se posebno ponosimo jeste naše ulaganje u razvoj cementa za posebne namjene. Sa druge strane, beton je danas neizostavan materijal kad je riječ o modernoj gradnji, tako da u svojoj ponudi imamo čitavu paletu betona specijalne namjene i dekorativnih betona, a posebnu pažnju poklanjamo promicanju izgradnje betonskih prometnica, koje imaju brojne prednosti u odnosu na asfaltne, te održivoj stambenoj i infrastrukturnoj gradnji uz upotrebu betona.
DOM INFO: Koji su vaši planovi i strategija poslovanja u BiH? Nedavno ste proširili saradnju i sa firmom “Binis Beton” iz Banjaluke.
VILOVIĆ: Na bosanskohercegovačkom tržištu uspješno poslujemo već duži niz godina kroz šest terminala, što za rasuti, što za uvrećani cement, a prije godinu dana proširili smo poslovanje i na područje transportnog betona preuzimanjem betonare tvrtke “Transportbeton” iz Kiseljaka, koja isporučuje beton na području Sarajeva i Srednjobosanskog kantona. Danas strategiju širenja naših betonskih operacija u Bosni i Hercegovini uspješno nastavljamo suradnjom s betonarom “Binis”, liderom u proizvodnji betona na području Banjaluke i našim dugogodišnjim partnerom, čije upravljanje smo preuzeli od 1. oktobra 2014. Ova suradnja omogućit će da kupci banjalučke regije imaju na raspolaganju “Cemexove” proizvode prepoznatljive kvalitete i tradicije, ali i sve prednosti našeg načina rada koji ne uključuje samo proizvodnju materijala, već i tehničku podršku, inovacije u betonu te vrlo važnu brigu o pravovremenosti logističke podrške.
DOM INFO: Vaše mišljenje o stanju u oblasti građevinarstva u regionu?
VILOVIĆ: Od početka krize 2008. godine građevinsko tržište u stalnom je padu i teško je nazrijeti znakove oporavka. Logično, pad tržišta značajno je pogodio i tržište cementa; u Hrvatskoj se, konkretno, od 2008. godine proizvodnja neprestano smanjuje i do danas je pala za više od polovice. Sličan je slučaj i s ostalim zemljama u regiji. Za nas, “Cemex”, to je značilo ponajprije okretanje prema izvoznim tržištima, pa osim u regiju izvozimo i u Italiju, Sjevernu Afriku te na Bliski istok, odnosno zemlje Mediterana. Značajni utjecaj na tržište imao je drastičan pad infrastrukturnih projekata te propast velikih građevinskih poduzeća.
Kriza, ali i svjetski trendovi u gradnji, zaštiti okoliša i energetskoj efikasnosti nas prisiljavaju da se prilagođavamo i pronalazimo nova rješenja koja možemo ponuditi sve zahtjevnijim kupcima. Stoga će se prilike za oporavak na tržištima regije tražiti upravo u namjenskim materijalima za gradnju i izvedbenim rješenjima koja će osigurati praćenje ovih trendova.
DOM INFO: Jedan od bitnih segmenata poslovanja “Cemexa” je održivi razvoj. Šta podrazumijevate pod tim, s obzirom na to da je to termin koji se danas često uzaludno koristi?
VILOVIĆ: Održivi razvoj za “Cemex” nije floskula, već princip upravljanja svim aspektima našeg poslovanja uzimajući u obzir naš odnos sa društvom, okolišem i gospodarstvom u kojem poslujemo.
“Cemexov” model održivog razvoja usredotočen je na tri glavna cilja koja obuhvaćaju čitav niz aktivnosti potrebnih za njihovo ostvarenje. Prvo, želimo poboljšati vrijednost koju stvaramo, što znači da želimo poticati održivu gradnju, zatim nam je izuzetno važno efikasno upravljanje našim utjecajem na okoliš, naročito u pogledu smanjivanja emisija koje su uzročnici klimatskih promjena. Naposlijetku, važna nam je i otvorena komunikacija, suradnja i partnerstvo sa svim našim interesno-utjecajnim skupinama, od zaposlenika, lokalnih zajednica do različitih udruga i organizacija. Harmonija svega navedenog čini zatvoreni krug koji je garancija održivog razvitka.
DOM INFO: Da li “Cemex” koristi neka inovativna rješenja kada je u pitanju zaštita životne sredine?
VILOVIĆ: U posljednjih desetak godina samo u modernizaciju postrojenja uložili smo više od 900 milijuna kuna (oko 225 milijuna KM) kako bismo zadovoljili ne samo zakonske obveze, već i vlastite visoke kriterije kad je riječ o zaštiti okoliša.
Jedan od naših projekata koji bi se mogao tako opisati jest primjerice projekt prikupljanja i zbrinjavanja komine masline. Komina, ostatak od proizvodnje maslinovog ulja, vrlo se često nepravilno odlaže, što je vrlo opasno jer tako postaje otrovna te zagađuje tlo i vodotoke. Sa druge strane, komina masline smatra se klimatski neutralnim gorivom i njena upotreba kao biomase doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Stoga smo prije nekoliko godina pokrenuli projekt prikupljanja i zbrinjavanja komine masline u priobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije i to postavljanjem kontejnera u neposrednoj blizini uljara te vršenjem, za uljare besplatne, kontinuirane zamjene kontejnera po sistemu “puno za prazno”. Uspostavom ovakvog sustava, danas prikupljamo više od 3.000 tona komine po sezoni, koju koristimo kao zamjensko gorivo u procesu proizvodnje, čime smanjujemo emisije CO2 i upotrebu neobnovljivih fosilnih goriva, što je uostalom i zadatak koji je Hrvatska preuzela potpisivanjem Kyoto protokola.
DOM INFO: Nedavno su podijeljene “Graditeljske nagrade Cemex”. Kakve rezultate predviđate za predstavnike BiH na međunarodnom takmičenju?
VILOVIĆ: U Bosni i Hercegovini našu “Graditeljsku nagradu” dodjeljujemo već šest godina, a u prilog mišljenju da Odbor odabire vrhunske građevinske projekte govori i činjenica da su se bosanskohercegovački predstavnici već vraćali s međunarodne dodjele “Graditeljske nagrade Cemex” s priznanjima osvojenim u snažnoj globalnoj konkurenciji. Ove su godine odabrana dva projekta koji će predstavljati Bosnu i Hercegovinu, “Horizont centar” u Banjaluci i upravna zgrada tvrtke “Hidroelektrane na Drini” u Višegradu. Vjerujemo da je uspjeh i ovih građevina zagarantiran te nemamo razloga sumnjati da će se naši kandidati i ove godine dobro plasirati.
DOM INFO: Kako biste okarakterisali savremeni pristup u arhitekturi i projektovanju u zemljama regiona? I da li ima razlike u, recimo, BiH i Hrvatskoj, i u čemu se najviše ogleda?
VILOVIĆ: Projektiranje i arhitektura i u Hrvatskoj i u BiH, pa i u čitavoj regiji, pod snažnim su utjecajem svjetskih trendova. S obzirom na globalnu povezanost, čemu pridonose i natjecanja kao što je međunarodna “Graditeljska nagrada Cemex”, projektanti, arhitekti i građevinari imaju priliku upoznavati se s novim i inovativnim rješenjima i razmjenjivati iskustva. Moderan pristup gradnji danas u mnogočemu podrazumijeva promišljanje održivosti građevine – njenog položaja u prirodi kako bi najbolje iskoristila svjetlost, prostor, prirodni materijal te kako bi se ona na najbolji način uklopila u taj okoliš. Osim prirodnih materijala, održivost građevina potiče se korištenjem betona kao održivog građevnog materijala.
Lintar – ponos kompanije
DOM INFO: Zanimljivo je da ste projektom rekultivacije proizveli vlastito maslinovo ulje. Recite nam nešto o tome?
VILOVIĆ: Priča u vezi s proizvodnjom maslinovog ulja Lintar krenula je kao inicijativa naših zaposlenika i pretvorila se u projekt kojim se posebno ponosimo. Naime, “Cemex” je nakon gotovo sto godina eksploatacije, sanacijom dijela rudnika na južnim obroncima planine Kozjak, a na kojem su završeni postupci iskapanja, rekultivirao više od 200.000 kvadratnih metara površine. Osim autohtonih vrsta mediteranskog bilja, na površini od gotovo 35.000 kvadratnih metara zasađen je i maslinik, koji se svake godine širi novim sadnicama, tako da danas broji približno 3.000 stabala maslina. O maslinicima su se od sredine 2009. godine volonterski brinuli zaposleni u “Cemexu”, da bi 2011. njihov rad bio formaliziran osnivanjem zadruge “Lintar”, koja djeluje i danas. Trud i zalaganje zadrugara vrlo je brzo prepoznat na sajmovima na kojima je ekstra djevičansko maslinovo ulje Lintar, nazvano po antičkom imenu Kaštelanskog zaljeva, odnijelo brojne nagrade za kvalitetu i pakiranje. Projekt je nagrađen i na međunarodnoj razini, naime 2011. godine dobio je međunarodnu poslovnu nagradu “Stevie Award” kao najbolji europski projekt okolišne odgovornosti u konkurenciji od preko tri tisuće prijavljenih projekata širom svijeta.
