Krompir je jedna od najvažnijih povrtarskih kultura u svijetu i kod nas. Priprema zemljišta za sadnju krtola počinje još na jesen i to osnovnom obradom, tačnije dubokim jesenjim oranjem na 25 do 35 centimetara kako bi se poboljšala struktura zemljišta i zadržala vlaga, što kasnije omogućava pravilan razvoj.
Pored ove važne agrotehničke mjere, preporučuje se primjena organskog, stajskog đubriva s ciljem poboljšanja plodnosti zemljišta, vodno-vazdušnih osobina, kao i mikrobiološke aktivnosti, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta. Na površini od jednog hektara treba unijeti 20 do 40 tona ovog organskog đubriva.
Proljetna priprema tla za sadnju podrazumijeva tanjiranje, drljanje ili frezanje s ciljem stvaranja rastresitog sloja, mrvičaste strukture, pogodne za razvoj biljaka. Dobro pripremljeno tlo podrazumijeva ravan površinski sloj, bez grudvica i pokorice. Primjena mineralnog NPK đubriva je od velike važnosti zbog pravilnog vegetativnog porasta biljke, korijenovog sistema i razvoja krtola. Ipak, treba voditi računa o količini azota kako ne bi došlo do bujnog porasta nadzemne mase na račun prinosa krtola u tlu.
Nakon što se tlo pravovremeno pripremi, slijedi formiranje gredica koje omogućavaju efikasnije oticanje viška vode, bolje zagrijavanje tla kao i lakši razvoj krtola. Krompir treba saditi na međurednom razmaku od 75 centimetara, s razmakom u redu od 25 do 30 centimetara.
Temperatura tla prilikom sadnje treba da bude oko 10 stepeni, dok previše hladno zemljište može imati negativan uticaj na sadni materijal. Najbolje uspijeva na lakšim i srednje teškim tlima čija je pH vrijednost između 5,5 i 6,5. Slabo podnosi tla težeg mehaničkog sastava, zbijena i slabo drenirana.
Ovu povrtarsku kulturu ne treba uzgajati u monokulturi, a na istu parcelu se može posaditi tek nakon tri do četiri godine. Sadnja se ne preporučuje na parceli na kojoj su prethodno bili paradajz, paprika ili plavi patlidžan zbog zajedničkih bolesti i štetočina. Najbolji predusevi su strne žitarice i leguminoze.
Izbor sadnog materijala podrazumijeva upotrebu zdravih, sertifikovanih krtola. Ukoliko su velike, mogu se isjeći na komade, ali svaki mora imati jedno do dva oka s klicama. Prije sadnje potrebno je krtolje ostaviti na svjetlu da proklijaju. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10 do 15 stepeni. Međutim, ako je vrijeme hladnije, sporije će nicati, a može doći i do truljenja.
Krompir je osjetljiv na niske temperature, što znači da može stradati čak i na jedan do dva stepena ispod nule. Iz tog razloga treba voditi računa o vremenu sadnje, a to je u našim agroekološkim uslovima u martu ili aprilu.
Jedna od važnijih mjera njege tokom vegetacije je nagrtanje zemlje, kada biljka dostigne visinu od 15 do 20 centimetara. Za dvije do tri nedjelje treba obaviti još jedno.
Ova mjera je posebno važna u sušnim godinama, jer se na taj način čuva vlaga u tlu, smanjuje isušivanje, a djeluje i kao zaštita od ekstremnih temperaturnih talasa. Kombinacijom određenih agrotehničkih mjera, kao i redovnom primjenom hemijskih sredstava protiv bolesti i štetočina, obezbjeđujemo normalan rast i razvoj biljaka, kao i visok i stabilan prinos.
(Agroklub)
