S fakulteta u IT sektor: Ko su diplomci koji ne čekaju na posao?

Trebalo je izdržati osam sati, tog prvog dana na prvom poslu. Već sutradan sve je bilo drugačije, a četiri mjeseca kasnije Tanja Gromilić je prava poslovna žena. Kao diplomirani matematičar i informatičar, našla je svoje mjesto u kompaniji Prointer ITSS, a na poziciju BI programera stigla je pravo iz studentske klupe. Iz klupa Elektrotehničkog fakulteta, sa diplomom inženjera, u Prointer je nakon kampanje „Pokreni karijeru today“ ovog ljeta stigao i Nikola Šikanjić, a njegovo prvo radno mjesto je u SAP timu.

Uglas priznaju da su se još kao brucoši nadali da će sa svojim diplomama brzo naći posao, ali ovo je, kažu, bilo i više nego brzo.

„Prointerov oglas bio je prvi na koji sam se javila i odmah sam primljena. Odmah sam dobila i odličnog mentora od kojeg mnogo toga mogu da naučim. Eto, pokazalo se da je moj izbor fakulteta bio dobar“, priča Tanja sa širokim osmijehom po kojem, kaže, porodica i prijatelji znaju da je njen prvi posao pun pogodak.

Svoje prve poslovne korake i Nikola tako doživljava. Glavni razlog je tim sa kojim radi.

„To su ljudi sa iskustvom, pa imam od koga da učim i uvijek mogu da ih pitam za sve što ne znam i što mi je novo. Sviđaju mi se i projekti na kojima radimo, zanimljivi su i ostavljaju prostor da se napreduje. Mada za SAP, kako mi se čini, treba dosta vremena da biste ga zaista savladali“, kaže Nikola koji se, baš kao i Tanja, brzo privikao na novi životni ritam i obaveze. Sad mu je, smješka se, organizacija vremena bolja nego ona studentska, pa stiže i na fudbal i na redovnu vožnju biciklom. Tanja je, u međuvremenu, stigla na kurs italijanskog jezika i čini joj se da tek sad otkriva prave hobije.

Priča o Tanji i Nikoli djelimično otkriva i kakva je situacija na tržištu rada kad je u pitanju visokoobrazovani kadar. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, diplomirani matematičari, fizičari i informatičari, baš kao i elektroinženjeri, najbrže dolaze do posla na koji prosječno čekaju oko godinu dana. Toliko čekaju i diplomirani farmaceuti, ljekari i inženjeri poljoprivrede. Trostruko duži staž u čekanju imaju profesori geografije i fizičkog vaspitanja i diplomirani novinari. Zaključno sa avgustom ove godine, na evidenciji Zavoda je 12.408 visokoškolaca, a najbrojniji su finansijski radnici i diplomirani ekonomisti kojih je 2.764, dok je diplomiranih pravnika 1.542. Utješno je, kažu u Zavodu, što su baš za te struke poslodavci u posljednje vrijeme pokazali najviše interesovanja.

Prava trka među poslodavcima ipak se vodi za struke „naslonjene“ na IT sektor zbog mnogo veće ponude poslova u odnosu na broj novopridošlih na tržištu rada, kažu u agenciji za zapošljavanje Spektar. Njihove evidencije takođe pokazuju da diplomirani elektroinženjeri i informatičari najmanje čekaju na prvo zaposlenje, ali i da najveću šansu da pridobiju kvalitetan kadar imaju one kompanije koje na vrijeme, kroz različite programe i poruke, budućim diplomcima predstave sebe kao poželjnog poslodavca.

„Ako želimo da damo globalnu ocjenu, moramo pojasniti da postoji velika razlika u ukupnom broju – mnogo je više onih sa diplomama društvenih u odnosu na prirodnjačke struke. Kako je broj značajno manji, a postoji tražnja, procentualno gledajući, „prirodnjaci“ mnogo brže dolaze do posla. Taj trend će se i dalje nastaviti, jer svjedočimo daleko većem upisu na fakultete društvenih u odnosu na sve manji broj upisanih na fakultete prirodnih nauka“, kaže Miroslav Vukajlović, direktor agencije Spektar.

Napominje da se globalna kriza uzrokovana pandemijom umiješala i u naše tržište rada i da mnogi „recepti“ bržeg zapošljavanja koji su do juče bili primjenljivi više ne važe. Uvijek morate imati i malo sreće ako ste u potrazi za prvim zaposlenjem. Osim sreće, upornost, kvalitetan i sistematičan pristup u potrazi za poslom, dobro pripremljeno predstavljanje i CV, kao i poslodavac koji „na prvu“ umije da prepozna kvalitet, garancija su neke nove priče slične ovoj o Tanji i Nikoli.